Stiglitz: Eurozona će se raspasti ako se nastavi insistirati na štednji

Dodajte komentar

Nobelovac i profesor na univerzitetu Columbia Joseph Stiglitz je u komentaru objavljenom na BBC Newsu napisao da postoji prilično velika šansa da će eurozona za godinu dana biti manja nego što je danas, ali i da striktne mjere štrednje nisu put kojim Evropa treba ići.

Stiglitz ističe kako je većina ekonomista već u trenutku stvaranja eurozone smatrala kako je taj zadatak nedovršen jer je uklonjeno previše mehanizama za prilagođavanje koji nisu dobili adekvatne zamjene.

Takvo mišljenje očito dijeli i sam Stigliz koji je naglasio da ne kritikuje sporo uvođenje plana pomoći Grčkoj dogovorenog u julu, za koji kaže da “nije tako sporo za demokratiju”, već su njegove kritike usmjerene na činjenicu da ništa nije učinjeno u 10 godina koje su prethodile krizi.

Upoređujući funkcionisanje eura i američkog dolara, nobelovac kaže kako je jedan od razloga zašto dolar uspješno funkcioniše u svih 50 saveznih država taj što postoji zajednička fiskalna vlast i visok nivo migracije te su “voljni dopustiti da se Sjeverna Dakota isprazni”.

S druge strane, kaže Stiglitz, Evropa nema zajedničku fiskalnu vlast, migracije su teže, a većina zemalja ne bi bila spremna prihvatiti odlazak kompletnog stanovništa, što znači da ne postoji okvir za efikasniju zajedničku valutu.

“Pakt za recesiju”

Stiglitz smatra da je dogovor o stabilnosti i rastu eurozone, kojim su dogovereni nivoi državnog duga, deficita i inflacije, prije bio “pakt za recesiju” nego pakt za rast zato što je “ograničavanje deficita u vrijeme šoka recept za recesiju”, a upravo to Grčka sada osjeća na svojoj koži.

“Pitanje je uvijek bilo hoće li (eurozona) biti dorasla zadaktu kada se pojavi kriza”, piše Stiglitz i dodaje kako on misli da “porota još nije odlučila”.

Vrhunski ekonomist pohvalno se izrazio o planu pomoći koji su članice eurozne dogovorile u julu rekavši da je to bio “prilično dobar sporazum” koji je prepoznao da Grčka treba pomoć za rast, no problem je u tome što dogovor nije popraćen novcem, a proces ratifikacije je spor.

Zbog toga osnovni problem dužničke krize još nije riješen, a Stiglitz kaže da će za njegovo rješavanje Evropski fond za finansijsku stabilnost morati ili biti povećan ili dobiti priliku da sam posuđuje novac, dok će u dužem roku nužno biti i izdavanje zajedničkih obveznica eurozone.

“Problem eurozone je u tome što su mislili da im kao dio okvira za funkcionisanje treba ograničavanje deficita, a to je jednostavno bila pogrešna analiza”, naglašava Stiglitz, te podsjeća da su Irska i Španija prije krize imale višak i vjerovale su da će im to što imaju ograničene deficite biti dovoljno da zaštite privredu što je “jednostavno bilo pogrešno”.

Ko treba otići?

Nobelovac smatra kako postoji “prilično velika šansa” da će eurozona za godinu dana biti manja nego što je danas te navodi kako među ekonomistima postoji široki konsenzus da bi najbolji način da se to sprovode bio izlazak članica iz sjeverne Evrope jer bi to bila najbezbolnije.

No, nije izgledno da će se to dogoditi, već prevladavaju stavovi da će eurozonu napustiti neke slabije članice, što će dovesti do “vrlo velikih trauma” na globalnim finansijskim tržištima, poput zamrzavanja kreditiranja, upozorava Stiglitz.

Stiglitz drži da će se eurozona “gotovo sigurno raspasti” ako Evropa nastavi insistirati na mjerama štednje poput onih koje implementira Njemačka, bez pružanja pomoći koju trebaju zemlje u teškoj ekonomskoj situaciji, kao što je Grčka.

Međutim, ako se osigura novac za zemlje u problemima, onda eurozona “može preživjeti”, barem “na neko vrijeme”, napisao je nobelovac.

Bankrot Grčke nije neizbježan

Stiglitz smatra kako bankrot Grčke nije neizbježan, uz uslov da joj eurozona osigura dovoljno pomoći za privredni rast. “Ima ogromni potencijal za rast”, napisao je Stiglitz o Grčkoj te dodao kako će prezadužena članica eurozone moći rasti i vraćati svoje dugove ako “Evropa stvori dovoljno novca”.

No, ugledni ekonomist upozorava kako da sada nije vidio pomoć za rast, nego samo pomoć za “krpljenje” prekomjernog deficita, zbog čega nije “jako optimističan” po pitanju mogućnosti da se Grčka spasi od bankrota.

izvor: business.hr

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *