Srbija i Crna Gora spremne su za saradnju kada je riječ o tri, u neku ruku povezana projekta – privatizacija luke Bar, obnova pruge Beograd-Bar i izgradnja auto-puta od srpske prestonice do južnog Jadrana.
Projekti su okosnica budućeg multimodalnog Koridora 11, koji ima veliki međunarodni i regionalni značaj. Jer, to je najkraća pomorska, željeznička i drumska veza od Barija u Italiji do Temišvara u Rumuniji. Zato je najznačajniji partner Srbiji i Crnoj Gori u ovom poslu upravo Italija, zbog velikog broja firmi u Rumuniji.
Interes za ovim koridorom pokazuje i Rusija, koja je spremna da dio kredita namijenjen željezničkoj infrastrukturi u Srbiji, usmjeri upravo na barsku prugu.
Poslije prvog neuspješnog tendera za privatizaciju dijela barske luke očekivalo se da će srpska strana odustati od tog projekta. Međutim, priča je ponovo ovih dana aktuelizovana, a nadležni tvrde da su naši privrednici i dalje zainteresovani za kupovinu barske luke. U toku je tender za prodaju 54 odsto ukupnog akcijskog kapitala u vrijednosti od 65 miliona evra i, dodatno, dodjelu koncesije za korišćenje luke na period od tri decenije.
Prethodni tender završen je bez interesenata, iako je tada izgledalo da će se ostvariti strateški cilj Vlade Srbije da barska luka bude glavna za robu iz Srbije, koja trenutno preko Bara plasira svega 20 odsto izvoza. Konzorcijum osnovan u Beogradu, međutim, i pored gromoglasnih najava da će se oko Miodraga Kostića okupiti dovoljan broj zainteresovanih investitora, nije se prijavio za tender, koji je istekao u januaru 2010. Još tada je ministar Milutin Mrkonjić nagovijestio da će srpski privrednici učestvovati na ponovljenom tenderu, jer je kupovina dijela luke dobra za srpska preduzeća.
Od toga hoće li privreda Srbije naći interes da zakupi luku Bar zavisi, po svemu sudeći, i sudbina pruge od Bara do Beograda. Poslije četvrt vijeka postojanja ova pruga nikada nije remontovana u cijeloj dužini od 454,8 kilometara. Infrastruktura je ruinirana i crnogorskim dijelom vozovi idu u prosjeku 40 kilometara na sat.
Na srpskoj strani barske pruge lagane vožnje uvedene su na tridesetak mjesta, u ukupnoj dužini, koja premašuje 100 kilometara. Od Beograda do Vrbnice, zbog uvedenih laganih vožnji, putnički vozovi saobraćaju sat duže nego što to omogućavaju planirane brzine na ovoj magistrali. Preliminarna analiza pokazuje da je samo za ukidanje laganih vožnji potrebno od 50 do 70 miliona evra.
– Postoji dogovor između ministarstava Crne Gore i Srbije o budućnosti ove pruge, a uz sponzorstvo Vlade Italije izrađena je i studija – rečeno je „Novostima“ u crnogorskom Ministarstvu saobraćaja.
Prema procjenama, samo dovođenje pruge u „pređašnje stanje“ – kada su se vozovi kretali i po 100 kilometara na sat – koštala bi oko 340 miliona evra (200 miliona za srpski i 140 za crnogorski dio pruge). Za ovakvu rekonstrukciju barske pruge potrebno je oko tri godine. Prilikom rehabilitacije pruge, opet vezano za mogućnost da će biti korišćena za prevoz robe iz barske luke i obratno, moralo bi se, dodatno, voditi računa i o tome da sada dupli kontejneri ne mogu da prođu kroz tunele.
I dalje je aktuelno povezivanje Bara i Beograda auto-putem. Da li je prilikom projektovanja trase od Bara do Boljara Crna Gora vodila računa o tome gdje će i kako ta saobraćajnica biti spojena sa koridorom iz Srbije? Hoće li Crna Gora, po najnovijoj verziji, graditi samo „brzu cestu“ koja bi se „naslonila“ na moderni auto-put iz pravca Beograda?
– Mi ne odustajemo od auto-puta, ali izgradnja po našem prvobitnom projektu sada zavisi od mnogih faktora – kaže crnogorski ministar saobraćaja Andrija Lompar. – Vidjećemo šta ćemo graditi, a koridor za koji smo se opredjelili ne može se mijenjati, jer je ucrtan u prostorni plan Crne Gore.
Evropska investiciona banka ocijenila je da je bolje graditi „brzu cestu“, možda i samo magistralu umjesto preskupog auto-puta kroz Crnu Goru zbog teške konfiguracije terena. Na Vladi Srbije je da procjeni hoće li, u tom slučaju, i ona promijeniti planove o izgradnji „pravog“ auto-puta do Boljara.
izvor: novosti.rs
