Protesti se šire SAD-om, ali uskoro i Kanadom

Dodajte komentar

Protesti na Wall Streetu započeti prije 16 dana ovog su vikenda kulminirali sa 700 uhaopenih, ali i naznakama širenja protesta na ostale američke gradove.

Tako su se nekad beznačajni protesti koji su se u prvoj sedmici gotovo ugasili i sveli na skupinu entuzijastičnih istomišljenika pretvorili u nacionalno pitanje, piše u ponedjeljak Bloomberg.

The Assosiated Press javlja kako se  protesti, po uzoru na newyorške, šire i na druge velike gradove SAD-a pa su tako ispred Fed-ovih ureda u Los Angelesu, Chicagu i Bostonu osvanuli natpisi Occupy Los Angeles, Occupy Chicago i Occupy Boston.  

Grupa je protestanata marširala i glavnom ulicom Columbusa u državi Ohio, a podrška protestima pružena je i izvan SAD, tačnije u Kanadi.

U toj se susjednoj zemlji planiraju protesti sredinom ovog mjeseca u svim većim gradovima, a Boston Globe piše kako se za danas (ponedjeljak) najavljuju protesti koji bi trebali paralizovati saobraćaj u središtu Bostona.

Protesti su se već održali u Los Angeles i Bostonu gdje je u petak uhapšeno 25 osoba nakon što nisu htjeli napustiti dio zgrade u kojoj se nalazi Bank of America.

Sljedećeg dana, u subotu, policija je zaustavila marš protestanata preko Bruklinskog mosta i uhapsila oko 700 protestanata koji su blokirali saobraćaj, a prošle nedjelje i u Philadelphiji se okupilo oko 200-ak ljudi kako bi organizirali protest po uzoru na onaj newyorški.

Ozbiljni razmjeri

U početku protestanti su imali problema s okupljanjem istomišljenika, isticanjem ciljeva i stvaranjem atmosfere koja bi privukla veći broj ljudi. Već prvog dana protesta, 17. septembra, od najavaljenih 20.000 učesnika na Manhattanu se pojavilo oko 1.000 istomišljenika, te se i taj broj narednih dana smanjio i sveo na 200-ak.

Prema kraju sedmice protest se sveo svega na nekoliko desetaka onih najupornijih koji su odlučili kampovati u Zuccotti parku nedaleko od newyorške berze.

Međutim, 24.septembra, veća je skupina protestanata svjedočila upotrebi suzavca newyorške policije na nekolicinu protestanata.

Ta je policijska reakcija zabilježena amaterskim snimkom, koji je brzo osvanuo na You Tubeu i postao hit. Snimak je pobudio zanimanje javnosti i medija, koji su se do tada ponašali prilično ravnodušno prema događajima na Wall Streetu.

Otada su protesti sve masovniji, svakog je vikenda sve veći broj uhapšenih, a proteste su počele podržavati i neke poznate ličnosti poput glumice Susan Sarandon, kontroverznog filmaša Michaela Moorea, a prošle je nedjelje poruku podrške  protestantima poslao i  Noam Chomsky, poznati američki intelektualac.

Zajednička stajališta s protestantima dijele i neki američki sindikati.

Masovna privođenja protestima bi mogla osigurati veću pozornost

Michael Heaney, profesor sa Sveučilišta u Michiganu koje je istraživao društvene pokrete, izjavio je u nedjelju kako je provociranje policije jedna od strategija protestanata jer policijska rekcija u javnosti pobuđuje osjećaj suosjećanja. “Protestanti žele biti rastijerivani suzavcem, oni žele biti hapšeni jer ukoliko vlasti budu provodile akcije koje će izgledati represivno i grubo, to će pomoći njihovom cilju”, izjavio je Heaney.

Ostali stručnjaci takođe smatraju kako bi događaji na Bruklinskom mostu mogli imati snažan uticaj na javno mišljenje te bi mogli podstaknuti na hiljade novih ljudi da se priključe protestantima.

Gradonačelnik New Yorka, Michael Bloomberg, izjavio je u nedjelju kako je policija u subotu učinila tačno ono što je trebala. “New York je mjesto gdje možete izraziti mišljenje i protesti su u redu, ali nemate pravo ići okolo i bez dozvole kršiti zakon”, rekao je Bloomberg.

Protest nemaju jasan cilj

David Meyer, profesor sociologije na Sveučilištu u Kaliforniji, smatra kako protesti imaju potencijala postati ozbiljan pokret, ali za sada su još uvijek na nivou široko postavljenih i pomalo nerealnih zahtjeva koji su često međusobno nepovezani. Po Meyerovom mišljenju protesti nemaju jasan cilj.

Meyer naglašava kako zahtjevi protestanata variraju od povećanja poreza na Wall Street i bogate, ukidanja kapitalizma, pa sve do zaustavljanja globalnog zatopljavanja.

izvor: bankamagazine.hr

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *