Hrvatskom telekomu prijeti kazna od 258 milijuna kuna zbog usporavanja liberalizacije fiksnog telekomunikacijskog tržišta, doznaje Poslovni dnevnik.
Sektorski regulator HAKOM podnio je dvije prekršajne prijave protiv HT-a zbog osobito teških povreda Zakona o elektroničkim komunikacijama za što je propisana kazna od jedan do pet posto bruto prihoda operatera u prošloj godini. Regulator, kojeg vodi Miljenko Krvišek, potvrdio je da je predložio kaznu od tri posto bruto prihoda HT-a koji su lani iznosili 8,61 milijardu kuna.
“U oba prekršaja HT se oglušio na regulatorne obveze koje smo mu odredili, a po kojima je morao omogućiti drugim telekomunikacijskim operaterima veleprodajne uvjete temeljem kojih će oni moći izdavati jedan račun korisnicima za pretplatu i telefonski promet”, pojašnjavaju u HAKOM-u. Dodaju da je HT tako znatno otežao realizaciju usluge najma korisničke linije i time usporio liberalizaciju tržišta.
Riječ je o dosad najvećoj predloženoj kazni za kršenje tržišnog natjecanja u Hrvatskoj. Potencijalno bi veću predloženu kaznu, i to od 280 milijuna kuna, mogli dobiti Adris grupa i TDR za koje je nedavno Agencija za tržišno natjecanje zaključila da su kršili tržišno natjecanje u prodaji cigareta. Međutim, AZTN nije izlazio u javnost s takvim prijedlogom.
Oba regulatora u pravilu su do sada predlagala za kršenje tržišnog natjecanja kazne do milijun kuna. Tako je lani AZTN najviše kaznio Zračnu luku Zagreb s 1,8 milijuna kuna, zatim Proplin s pola milijuna i Adria Ladu s 300.000 kuna. U HAKOM-u je tek prije mjesec dana predložena kazna od milijun kuna protiv HT-a, a prije su se ti iznosi kretali do 100.000 kuna.
U HT-u kažu da nikakvu službenu informaciju iz HAKOM-a o prekršajnim prijavama nisu primili. Maja Weber, direktorica odnosa s javnošću HT-a, istaknula je da će, kad i ako zaprimi te prekršajne prijave, HT izložiti svoju obranu pred prekršajnim sudom. “U tom postupku prekršajni sud, nevezan ocjenom HAKOM-a, samostalno utvrđuje činjenično stanje i donosi odluku. Tek po pravomoćnosti sudske odluke donesene u tom prekršajnom postupku i to, naravno, samo ako bi sud utvrdio povredu ZEK-a i odredio prekršajnu kaznu, nastupa obveza plaćanja kazne”, kaže Weber.
Dodaje da o cijelom slučaju u HT-u mogu donositi zaključke isključivo na temelju neslužbene komunikacije s regulatorom. Tako pretpostavlja da se radi o zahtjevu HAKOM-a po kojem je HT do 1. srpnja trebao objaviti veleprodajni cjenik i uvjete za uslugu najma korisničke linije. No, ona naglašava da su to učinili. “Naš stav je da je HT u cijelosti postupio sukladno odluci regulatora, te da su dva rješenja regulatorovog inspektora, u kojima se navodi da to nismo učinili, donesena protivno zakonu budući da su tim rješenjima, mimo odluke HAKOM-a, HT-u određene dodatne regulatorne obveze, za što inspektor nema zakonskih ovlasti”, kaže Weber i dodaje da u dijelu uopće nisu izvršive.
HT se, ističe, zbog toga žalio Upravnom sudu, a o tome je također obavijestio Vladu i Ministarstvo mora, prometa i razvitka. “Osobito je neprimjereno od strane HAKOM-a tražiti kaznu od tri posto prihoda za navodni prekršaj budući da je HT u cijelosti postupio sukladno odluci Vijeća HAKOM-a, kao i prema rješenjima inspektora, iako osporava njihovu zakonitost”, zaključuje Weber.
