Beogradska berza: Nedjeljni komentar 26.09.2011 – 30.09.2011

Dodajte komentar

BELEX pao na najniži nivo od jula 2009.godine

Domaće tržište akcija i protekle sedmice nastavilo je pad vrednosti što je četvrta nedelja u nizu kako se investitori mahom suzdržavaju od ulaska u rizičniju vrstu imovine kao što su akcije. Premda je protekle nedelje zabeležen oporavak glavnih svetskih tržišta kapitala, povodom novih mera za ublažavanje krize u evro zoni, ovaj talas optimizma se nije osetio na domaćem tržištu kapitala. Ukupan promet u trgovanju iznosio je neznatno preko 3 miliona evra, dok je reperni pokazatelj, Belex 15, oslabio dodatnih 3,2 odsto spustivši se na najniži nivo u više od 2 godine. Od početka godine, ovaj indeks beleži pad vrednosti od 15,2 odsto. 

Akcije – Najprometnija hartija bila je niška AIK banka (AIKB) koja je zabeležila promet od 83,8 miliona dinara. Iako je na početku sedmice objavljeno da će uskoro biti održana vanredna skupština akcionara na kojoj će se između ostalog raspravljati i o odluci o sticanju sopstvenih akcija, većim delom sedmice je beležen silazni trend ove hartije. AIK je tokom nedelje izgubio na vrednosti 4 procenta, okončavši sedmicu na nivou od 1.920 dinara. Ostale bankarske akcije nisu beležile velike promete. Agobanka (AGBN) se stropoštala dodatnih 11,7 procenata na 4.559 dinara uz neveliki promet od 4 miliona dinara, dok je Privredna banka (PRBN) ostvarila realizaciju od 5,4 miliona dinara, oslabivši 7,3 odsto. Akcije Komercijalne banke (KMBN) posle dužeg vremena spustile su se ispod nivoa od 2.000 dinara uz promet od 6,7 miliona dinara koji je ostvaren uglavnom po ceni od 1.950 dinara.

Od hartija iz realnog sektora najprometnija je bila Naftna industrija Srbije (NIIS) koja je zabeležila realizaciju od 31,5 miliona dinara uz pad na nedeljnom nivou od 2,8 odsto. Krajem sedmice tražnja za NIS-ovim akcijama bila je prilično tanka što je uslovilo nagli pad cene akcija ove najveće kompanije na Belexu. Tokom sedmice pojavila se informacija da bi NIS mogao preuzeti četvrtinu pumpi u posedu rumunskog Petroma na ovom tržištu, ali je iz domaće naftne kompanije ova informacija demantovana premda „se Rumunija nalazi među prioritetnim smerovima za razvoj biznisa NIS-a, kako za proizvodne projekte, tako i za razvoj maloprodaje”. Odličan promet od 21,1 milion dinara zabeležio je Imlek (IMLK) koji se poslednjeg dana u sedmici domogao kote od 2.300 dinara. Među prometnijim hartijama sa realizacijom od 18,5 miliona dinara bio je i najveći domaći konditor Bambi-Banat (BMBI) kojim se mahom trgovalo na nivou od 20.000 dinara. Obe ove kompanije beleže rast vrednosti od početka godine, uprkos snažnom negativnom trendu berze, zahvaljujući aktivnom nastupu samih kompanija na tržištu, ali i njihovoj očekivanoj prodaji.

Aerodrom „Nikola Tesla“ (AERO) protekle sedmice je zabeležio promet od 17,4 miliona dinara i bio je jedna od retkih hartija sa rastom vrednosti. Aerodrom je završio nedelju na koti od 462 dinara uz rast od 1,8 odsto. Najveći domaći građevinar Energoprojekt (ENHL) nastavio je da gubi na vrednosti, spustivši se protekle sedmice na nivo od 459 dinara što odgovara tržišnoj vrednosti kompanije od svega 43 miliona evra. I bečejski Sojaprotein (SJPT) je nastavio silazni trend, a najveći deo prometa je zabeležen na nivou od 580 dinara. Ipak, korigovano za dobijenu dividendu u akcijama (51,3 odsto) ova akcija se i dalje nalazi u blagom plusu, posmatrano od početka godine.

Obveznice stare devizne štednje – Obveznice stare devizne štednje su zabeležile solidan promet od 0,65 miliona evra, a najprometnija je bila serija A2016 koja poslednja dospeva na naplatu. Ova dužnička hartija je najveći deo prometa zabeležila po ceni koja odgovara godišnjem prinosu od 4,6 procenata.

Trezorski zapisi – Protekle sedmice održane su dve emisije državnih dužničkih hartija. Na aukciji pedesettronedeljnih državnih zapisa nominalne vrednosti 10 milijardi dinara, prodato je 63,1 odsto obima emisije uz stopu prinosa od 13 odsto. Na reotvaranju emisije dvadesetčetvoromesečnih trezorskih nota prodato je tek 10,2 odsto preostalog obima emisije od 502,9 miliona dinara. Ove dužničke hartije realizovane su uz prinosnu stopu od 12,99 procenata.

izvor: sinteza.net

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *