Vlada Srbije usvojila je predlog zakona kojim država vraća dug više javnih preduzeća i ustanova koja su podigla kredite od stranih banaka, u ukupnom iznosu od 654,8 miliona eura, 590,4 miliona dolara i 627.341 švajcarskih franaka.
Željeznicama Srbije Vlada je “oprostila” i vraćaće umjesto njih kredit od 181,8 miliona eura i 15,1 miliona dolara, dok su Putevi Srbije oslobođeni oabveze da vrate dug od 464,8 miliona eura i 43,3 miliona dolara, objavljeno je danas na Internet stranici Vlade.
Vlada će, umjesto Kliničkog centra Srbije u Beogradu, inostranim povjeriocima vratiti kredit od 3,1 miliona eura, a isplatiće i dug zemunske bolnice od 1,9 miliona eura.
Kredit Radio Jugoslavije od 3,1 miliona eura i 627.341 švajcarskih franaka otplatiće takođe Vlada, koja će servisirati i dug Fonda za razvoj Srbije stranim bankama od 320.943 dolara, kao i Građevinskog fakulteta u Subotici od 235.243 dolara.
Dužnici su kredite i zajmove digli od Međunarodne banke za obnovu i razvoj, iz sredstava Pariškog i Londonskog kluba, Evropske investicione banke, Banke za razvoj Savjeta Evrope i drugih inostranih povjerilaca, a a za njih je država Srbija dala garanciju.
Oslobađanje od obaveza odnosi se i na kamate koje je Srbija platila ili će platiti inostranim povjeriocima, kao i na ostale troškove zajma.
U obrazloženju zakona navodi se da je u prethodnom periodu Srbija na temelju zakona i međudržavnih sporazuma regulisala i preuzela obavezu plaćanja određenih dugova koje su banke i privredni subjekti imali prema inokreditorima, a koji su nastali prije uvođenja sankcija UN.
Na taj način su dužnici i garanti – banke i privredni subjekti umjesto prema inopovjeriocima stupili u obavezu prema Republici Srbiji.
Imajući u vidu da se radi o preduzećima čije je funkcionisanje od javnog značaja i bitno za cjelokupan sistem, Srbija pored izdvajanja značajnih sredstava iz budžeta, garantuje i za nova zaduženja tih preduzeća u zemlji i inostranstvu, ističe se u obrazloženju.
Ukazano je i da Srbija već duži period servisira navedene obaveze tih preduzeća prema međunarodnim finansijskim institucijama, jer oni svojim poslovanjem ne mogu osigurati višak sredstava za vraćanje kredita.
S obzirom da se radi o indirektnim budžetskim korisnicima koja imaju probleme u osiguravanju prihoda za nesmetano funkcionisanje, naplata ovih potraživanja bi ih dovela u nezavidnu finansijsku situaciju, a druge mogućnosti nisu razmatrane, zaključila je Vlada.
Vlada u predlogu zakona, usvojenom na sjednici od 22. septembra, naglašava da se ne očekuje da će njegova primjena izazvati dodatne troškove ni građanima ni privredi.
izvor: politika.rs
