Globalna ekonomska kriza koja je počela 2007. godine prouzrokovala je nezapamćene šokove na finansijskim tržištima. Nedavno, strahovi da će globalna ekonomija zapasti u novu recesiju ponovo su izronili i poremetili investicione planove. Ugledni američki nedjeljnik Forbes donosi pregled nekoliko najlošijih investicionih poteza koji se mogu napraviti do kraja godine.
Autori Forbesa govore kako je u ovom trenutku najgore prodati dionice. Naime, tržište je u dosadašnjem dijelu godine bilo iznimno volatilono. Godina je na berzama počela vrlo dobro – do maja su ključni indeksi poput Dow Jonesa i S&P 500 porasli od pet do deset posto, no isti su dobici do početka avgusta izblijedjeli pa su indeksi zaronili u minus, takođe do deset posto.
Dnevna volatilnost pak nije bila toliko izražena, a volatilnost tržišta od nekoliko posto postala je uobičajena nakon što je zavladao strah od nove globalne krize dok se svijet još nije oporavio od prethodne. Međutim, prodaja dionica dok je tržište na dnu obično nije pametan potez piše Forbes. Investicioni horizont dionica iznosi minimalno pet godina, što je vrijeme nužno da tržište napravi puni krug.
Budući da je tržište dionica ili nekretnina u ovoj godini izvan fokusa ulagača, najviše su profitirale rijetke klase imovine i roba, poput zlata i plemenitih metala, koje su bile posebno popularne i rušile cjenovni rekord za rekordom. Najveći pobjednik bilo je investiciono zlato čije je cijena skakala i do rekordnih 1900 američkih dolara po unci.
Zlato je postalo ultimativno utočište za gotovinu i zaštitu od inflacije u nesigurnim vremenima. Po fizičkim karakteristikama, može se spremiti u sefu, no dogoročno nije pretjerano dobra investicija. Prilagodi li se današnja vrijednost zlata inflaciji, tim se plemenitim metalom trguje po znatno nižim cijenama od onih iz 1980. godine, kada je preskakala rekordnih 2400 dolara po unci. Autori Forbesa ne negiraju činjenicu da bi cijena zlata mogla dodatno porasti, ali ističu da se istorijski gledano držanje zlata nimalo ne isplati.
Idući veliki investicioni promašaj bila bi kupovina američkih državnih obveznica. Niske kamate na hipoteke i ekonomska nesigurnost glavni su razlozi i za rekordno niske kamatne stope u Sjedinjenim Američkim Državama. Kako bi podstakla rast ekonomije, američka centralna banka posve je spustila kamatnu stopu. Bio je to signal za kupovinu američkih državnih obveznica koje su postale ulaganje s najnižim rizikom.
To je ujedno spustilo prinose na obveznice na istorijski niske niove. Prinos na desetogodišnje američke obveznice pao je na ispod dva posto prvi put u više od 70 godina. Velika opasnost za vlasnike obveznica je visoka inflacija. Viša stopa inflacije potjeraće znatan broj ulagača u zlato, što bi moglo donijeti veliki potencijalni gubitak vlasnicima obveznica. Prije same kupovine potrebno je dobro se raspitati, a Forbes preporučuje kupovinu papira s kraćim rokom dospijeća.
Kao posljednju upitnu investiciju analitičari Forbesa navode kupovinu japanskog jena. Japanska valuta ojačala je prema korpi najvažnijih svjetskih valuta upravo zbog finansijske krize i stoga postala utočište najsličnije zlatu, čija vrijednost kontinuirano raste sa srednjoročnim trendom daljnjeg jačanja. Razlog više za kupovinu jena su stabilnost japanskog tržišta kapitala uprkos niskim kamatama i jačanje te ekonomije koja se počela oporavljati od katastrofalnog potresa i tsunamija. Međutim, rast jena vrlo lako mogao bi prestati u trenutku aktiviranja drugih imovinskih klasa poput roba ili ostalih valuta.
Forbes poručuje da bi se ulaganja koja su nedavno zabilježila znatan rast vrijednosti uskoro mogla pronaći u slobodnom padu. Istom logikom treba gledati prema imovinskim kategorijama koje stagniraju i nisu popularne. Zaključno, individualni finansijski potezi trebali bi se donositi na temelju informisanih odluka i jakih osnova.
izvor: business.hr
