U sklopu ovogodišnjeg predavanja “Ante Čičin-Šain” održanog u četvrtak u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), izlaganje je održao Colm McCarthy, irski ekonomist i profesor ekonomije na fakultetu School of Economics, Univerziteta u Dublinu.
Prof. McCarthy izjavio je kako eurozona nije bila dizajnirana kao sistem koji predstavlja “zajmodavca u nuždi” ugroženim vladama Evropske unije (EU). Zbog toga je godinama bila prikrivena visoka zaduženost nekih zemalja, kao i izloženost članica tom dugu.
“Premije rizika na dug perifernih članica, skoro da nisu niti postojale”, napominje prof. McCarthy.
Na strani banaka
No nakon šoka u 2008. godini (propast Lehman Brothersa), ponuda državnih sredstava za kreditiranje duga postala je neelastična, najčešće zbog udjela duga u BDP-u koji prelazi 80 posto ili zbog nemogućnosti finansiranja obaveza.
Evropska centralna banka (ECB) bila je nesklona pomagati članice koje imaju slabu fiskalnu disciplinu, te je veću naklonost pokazivala prema bankarskom sektoru. Drugim riječima, ECB je svojim pravilima više izlazila u susret bankama kreditorima, a ne zemljama kreditorima.
Iako se glavni razlog krize u eurozoni može tražiti u nedostatku fiskalne discipline i pravilne fiskalne strukture, prof. McCarthy smatra kako je veliki problem upravo i bankarska kriza.
“Pretvarati se da nema bankarske krize i da samo fiskalno reduciranje može spasiti euro, skupa je greška”, dodaje.
Uzroci irske krize
Iako krize u ostalim članicama eurozone uglavnom imaju fiskalni predznak, prof. McCarthy napominje kako to nije bio slučaj u Irskoj. Irska je od 1997. do 2007. godine bilježila fiskalni suficit, a krajem 2007. godine imala je jednu od najnižih stopa udjela duga u BDP-u unutar EU.
Ono što je bio pravi irski problem je bankarska kriza, navodi prof. McCarthy. 2008. godine, bilo je jasno kako su irske banke u velikoj nevolji.
Zbog velikog zaduživanja irskih banaka u inostranstvu i davanju kredita na temelju tog zaduživanja, irska bankarska kriza pretvorila se u ekonomsku.
Nacionalne vlasti podcijenile su rizik i nivo nelikvidnosti i nesolventnosti irskih banaka. Štoviše, vlada je jamčila za gotovo sve obaveze irskog bankarskog sektora, a to je približno iznosilo oko 300 posto BDP-a Irske.
Kao konkretan primjer irske bankarske krize, prof. McCarthy navodi slučaj Anglo Irish Bank, inače treće po veličini domaće banke, koja je krajem 2010. godine zabilježila 34,4 mlrd eura kreditnih gubitaka, što je oko polovine ukupnog iznosa kredita što ih je ova banka plasirala.
Grčka ne treba napuštati eurozonu
U objašnjavanju grčke gospodarske situacije, prof. McCarthy navodi kako ‘bankrot’ grčke ekonomije postaje sve više neizbježan.
Smatra kako bi dobrovoljno napuštanje takođe bilo ‘glupo’ jer bi grčka ekonomija i dalje ostala eurizovana, kapitalne kontrole ne bi funkcionisale, a jedino do čega bi došlo jesu još veći finansijski poremećaji.
Slikovito rečeno, profesor napuštanje eurozone i cijelu eurozonu opisuje riječima pjesme Hotel California, grupe Eagels koja kaže : “You can check out anytime you like, but you can never leave”.
izvor: bankamagazine.hr
