Srbija je na inostranom finansijskom tržištu prodala evroobveznice u vrijednosti od milijardu dolara, saopštio je juče premijer Mirko Cvetković. Tražnja investitora je bila dvostruko veća od ponude, a kako je ocijenio premijer, to je “istorijski događaj za Srbiju”.
Evroobveznice su desetogodišnje, a prodate su sa godišnjom kamatom od 7,25 odsto.
– Velika zainteresovanost za srpske evroobveznice, i to u vrijeme nepovoljnih dešavanja na svjetskom finansijskom tržištu, pokazala je da postoji povjerenje finansijskih investitora u Srbiju i njenu perspektivu – rekao je premijer.
Značaj prodaje evroobveznica je, prema njegovim riječima, i u tome što država dobija dugoročne izvore finansiranja budžeta.
Za ekonomiste prodaja evroobveznica ima svoje i dobre i loše strane.
– Dvostruko veća tražnja od ponude je očekivana, naročito ako se ima u vidu visina kamatne stope, a to je presudno, a ne povjerenje u srpsku ekonomiju. Događaj jeste istorijski, pošto je Srbija izašla na evropsko tržište kapitala. Dobili smo dugoročne izvore finansiranja budžeta, za razliku od prije kada su u Srbiji emitovane obveznice na kraći rok – kaže za “Blic” Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
Razlog za preveliki optimizam i nema jer, kako kaže naš sagovornik, riječ je o dugu, a ne o poklonu. Takođe i vraćanje milijarde je skupo, a ujedno se zadužujemo i povećavamo spoljni dug.
Isti stav ima i Vladimir Vučković, član Fiskalnog savjeta.
– Visoka kamatna stopa je odraz niskog kreditnog rejtinga zemlje, a što smo se zadužili milijardu je znak da imamo relativno velike potrebe za inostranim sredstvima kako bismo pokrili rupe u budžetu.
Dobro je da imamo više izvora finansiranja deficita, da se uzima kapital u inostranstvu, a ne na domaćem tržištu, jer se time ostavlja više novca za kreditiranje privrede ovdje – kaže za “Blic” Vučković.
I tvorac evra i nobelovac Robert Mandel nedavno je upozorio da nije dobra ideja zaduživati se u stranoj valuti.
– Ali, ako su ovdašnje vlasti već namjerile da emituju takve hartije od vrijednosti, onda je najbolje da tržištu prvo kao test ponude malu emisiju i tako naprave eksperiment. Da jednostavno vide kakvo je interesovanje. Koliko će se sve to zaista isplatiti na kraju, zavisiće od kursa dinara – procijenio je ovaj ekonomista.
izvor: Blic
