Deutsche Bank: Potraga za sigurnim utočištem podiže vrijednost norveške valute

Norveška kruna nastavlja da jača, kao rezultat „očajničke“ potrage investitora za zaštitom od produbljivanja evropske dužničke krize, u kojoj se okreću jednom od rijetkih utočišta, spasonosnih tržišta koje nije precijenjeno, konstatovala je Deutsche Bank AG, najveći svjetski trgovac valutama.

Kruna je skočila više od bilo koje druge glavne valute u odnosu na franak od 6. septembra, kada je Švajcarska narodna banka saopštila kako će braniti ciljni kurs od 1,2 franka u odnosu na euro sa “najvećom odlučnošću.” Kako su napori Švajcaraca da zatvore vrata apresijaciji franka natjerali investitore da se okrenu negdje drugdje, norveška kruna će biti jedna od valuta koja će popuniti vakuum, rekao je Henrik Gullberg, strateg u Deutsche Bank sa sjedištem u Londonu.

“Postoji očajnička potreba za sigurnim finansijskim utočištem (safe haven), a kruna je očito kandidat”, rekao je u Gullberg u jučerašnjem telefonskom intervjuu za Bloomberg. “Kruna nije bitno precijenjena, što je još jedna stvar koja je privlačna.”

Norveška valuta je privlačna i zbog prošlogodišnjeg budžetskog suficita od 10,5% u odnosu na bruto domaći proizvod, kao i stabilni AAA rejting koji je najveća ocjena dodijeljena od strane rejting agencija. Norveška ima najnižu stopu nezaposlenosti u Evropi, te je zaštićena od najgore globalne ekonomske krize zahvaljujući proizvodnji nafte. Prihodi od energetske industrije su sadržani u 540 milijardi dolara naftnog fonda, što sve ide u prilog najnižem riziku od bankrota koji se mjeri pomoću vrijednosti tzv. credit default swaps.

Najbolje performanse

Norveška kruna se najbolje pokazala od glavnih svjetskih valuta u odnosu na dolar, euro i jen nakon što je degradiranje rejtinga SAD-a od strane Standard & Poor’s agencije 5. avgusta produbilo paničnu prodaju rizičnije imovine. Vrijednost krune je porasla 2,3 posto u odnosu na euro nakon što je Švajcarska narodna banka objavila odluku ove nedjelje, a skočila je 10,2 posto u odnosu na franak.

Norveške državne obveznice su juče porasle, noseći cijenu 10-godišnjeg duga naviše već peti dan zaredom, kako investitori traže relativnu sigurnost u okviru najcjenjenijih državnih obveznica. Prinos (kamata) na dvogodišnje obveznice je pao rekordno nisko, uporedo sa padom prinosa 10-godišnjih zapisa nepuna 3 bazna poena ispod istorijskog minimuma.

Pored toga što su Norveška centralna banka i Vlada signalizirale da će usvojiti politiku kojom će izbjeći podršku rastu valute koji škodi izvozu, uzdržavaće se i od mjera sličnih intervencijama Švajcarske i Japana. Kreatori ekonomske politike imaju manje razloga da se aktiviraju u regulaciju domaće valute pošto kruna još uvijek nije apresirala mnogo iznad svoje fer vrijednosti, rekao je Gullberg.

Spremni za turbulencije

„Moramo biti spremni za fluktuacije u valutnom kursu krune“ usred nestabilnih finansijskih tržišta, rekao je norveški ministar finansija Sigbjoern Johnsen, nakon što je norveška kruna dostigla najviši nivo u odnosu na euro još od februara 2003. godine.

Analitičari Danske Bank A/S smatraju da je norveška kruna očigledan izbor u okviru sigurnih valuta na skandinavskom području i pomjeranje kursa ispod 7,5 kruna za jedan euro je realistično do kraja mjeseca. U nastavku napominju da sumnjaju da će Norges Bank (Norveška centralna banka) učiniti bilo što da ograniči ovakve tokove u bliskoj budućnosti osim verbalne intervencije na tržištu. Prava intervencija nije vršena još od daleke 1999. godine, a ako bude potrebe snižavanje referentne stope će biti prva opcija.

Norveška centralna banka je 10. avgusta odustala od planiranog povećanja referentne kamatne stope i ostavila benčmark na 2,25 odsto, kao odgovor na rastuću turbulentnost svjetskih tržišta i slabijeg izgleda oporavka globalne ekonomije. Ipak, norveška ekonomija snažno raste, saošteno je iz banke prošlog mjeseca, sugerišući da u budućnosti treba očekivati dalje povećanje kamatne stope.

Projekcije Norge Bank za rast ekonomije (isključujući naftu i brodarstvo) u ovoj godinu su na nivou 3 odsto a u sledećoj 3,75 odsto.

Investitori traže nekliko valuta koje su podržane jakim fundamentalnim pokazateljima, državnim finansijama koje su kredibilne i trgovinskim suficitom, što je sve tačno u slučaju norveške krune.

Manja likvidnost

Sa druge strane postoje i neka ograničenja. Norveško tržište valuta je manje likvidno u poređenju sa tržištima ostalih sigurnih utočišta, oduzimajući mu status top-rangiranog sigurnog utočišta. To je malo, nelikvidno tržište valuta, a sigurna utočišta su tipično mnogo likvidnija, napominje Gullberg.

Na osnovu podataka Danske Bank, trgovanje norveškom krunom čini 0,7 odsto globalne trgovine valutama u 2010. godini, znatno manje u poređenju sa švajcarskim frankom koji zauzima 3,2 odsto.

Kada se govori isključivo o likvidnosti, norveška kruna je skoro nalik valutama zemalja u razvoju, rekla je Elsa Lignos, currency strateg u RBC Capital Markets iz Londona.

Ipak, ako se evropska dužnička kriza dodatno produbi, neki investitori i analitičari bi mogli podcijeniti iznose koje bismo potencijalno mogli vidjeti na tržištu norveške krune, smatraju analitičari Danske Bank.

izvor: bloomberg.com, prevod sa engleskog: bankar.me

Check Also

Ovo je najprodavaniji autmobil na svijetu

Najprodavaniji automobil na svijetu prošle godine bio je Toyota Corolla sa 1.236.380 prodatih vozila koji …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *