Nema spiska “divljih” građevina, moguć novi rok za legalizaciju

Dodajte komentar

Za legalizaciju je pristiglo oko 51.000 zahtjeva, od kojih je obrađeno oko 29.000. MORT još bez odgovora hoće li do oktobra 2020. godine produžiti rok za legalizaciju, što su tražile opštine

Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) nema precizan rok do kada će biti završena evidencija bespravno sagrađenih objekata što je uslov da bi resor, kojim rukovodi ministar Pavle Radulović, odlučio da li će biti produžen rok za legalizaciju do 2020. godine.

Rok za legalizaciju je istekao 16. jula prošle godine, a Zajednica opština je tražila krajem decembra da MORT dozvoli predaju zahtjeva za legalizaciju do dana donošenja plana generalne regulacije države koji prema Zakonu o planiranju i izgradnji objekata treba da se donese do oktobra 2020. godine. Ministar Radulović do sada se u više izjava i saopštenja protivio produženju roka za legalizaciju.

“Kao što smo istakli u nekoliko navrata, raspisivanje novog roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju se može razmotriti nakon uspostavljanja evidencije bespravnih objekata, što je predviđeno zakonom. Krajem 2018. godine orto-foto snimanje teritorije Crne Gore je završeno i izvršena je primopredaja podataka orto-foto snimanja teritorije Crne Gore od strane izvršioca posla. Softver je isporučen i instaliran, ali sistem još nije testiran i te aktivnosti su u toku. Sistem će obuhvatiti i katastarske podloge i snimljeno stanje u prostoru. Planirano je da orto-foto snimak bude operativan, odnosno, dostupan u narednom periodu. Nakon toga je potrebno ukrstiti/preklopiti podatke sa orto-foto snimka i podatke o broju podnijetih zahtjeva i taj postupak će rezultirati izradom evidencije bespravnih objekata i njihovom statusu”, kazali su “Vijestima” u MORT-u. Kako su dodali, nakon toga će biti moguće izvršiti precizniju analizu stanja u prostoru i sagledati mogućnost propisivanja novog roka i eventualno uslova za legalizaciju objekata za koje nije podnijet zahtjev.

Zajednica opština predlaže i da se precizira da se pod osnovnim stanovanjem do 200 kvadrata nelegalno izgrađenog prostora računa zbir površina jednog vlasnika. Kako navode, postoje primjeri nelegalnih kolektivnih zgrada većih od 200 kvadrata u kojima živi više vlasnika, a zbog toga što površina ukupnog objekta prelazi tu granicu, imaju složeniji i skuplji postupak legalizacije.

Za legalizaciju je pristiglo oko 51.000 zahtjeva i prema podacima koje su opštine dostavile MORT-u ukupno je do sada obrađeno oko 29.000 zahtjeva.

“Činjenica je da ovaj postupak, imajući u vidu broj podnijetih zahtjeva, predstavlja značajan posao za administracije na lokalnom nivou. Ovo je složena upravna procedura i ne možemo očekivati da će se završiti u kratkom roku, naročito jer problem bespravne gradnje postoji više decenija. Postupak podrazumijeva utvrđivanje ispunjenosti više uslova – usklađenost objekta sa parametrima planskog dokumenta, riješene imovinsko-pravne odnose na zemljištu i objektu, što podrazumijeva postupanje nadležnih organa i uključenost i volju podnosilaca zahtjeva, odnosno bespravnih graditelja”, kazali su u MORT-u.

Zajednica opština je u incijativi Vladi tražila izmjenu 17 članova Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kao i pojašnjenja oko primjene još devet članova. Dio te incijative je i da se predaja zahtjeva za legalizaciju objekata završi do oktobra 2020. godine.

Iz Zajednice opština su Vladi objasnili da se predlog za produženje roka za legalizaciju odnosi samo na objekte koji se nalaze na orto-foto snimku koji se radi za potrebe legalizacije, a nikako za novosagrađene objekte, kao i da je rok za predaju zahtjeva predložen kako bi se mogao obuhvatiti ljetnji period kada dijaspora sa sjevera i strani državljani koji posjeduju nekretnine na primorju dominantno borave u Crnoj Gori.

Premijer Duško Marković je u novembru 2018. godine na sjednici Savjeta stranih investitora odgovarajući na pitanje o nazadovanju Crne Gore na Doing Business listi, rekao da su u prethodnom periodu usvojeni zakoni koji je trebalo da unaprijede poslovanje, da olakšaju biznis i eliminišu barijere, ali da je problem u njihovoj implementaciji. U tom kontekstu, kako je navedeno u saopštenju iz njegovog kabineta, Marković je naveo i Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata.

„Još ne vidim ono što sam očekivao i što mi je rečeno da ćemo dobiti novim zakonom. Upozoravaju me i da raste divlja gradnja, da imamo malo inspekcija, da se planovi sporije donose nego ranije“, rekao je tada premijer.

Sporni rokovi u zakonu o planiranju prostora

Iz Zajednice opština su u incijativi Vladi istakli, između ostalog, da postoji nelogičnost u rokovima navedenim u zakonu.

“Značajan broj rokova bio je povezan sa očekivanjem da će orto-foto snimak biti operativan prije stupanja na snagu zakona, a da isti još uvijek nije dostupan. Rokove nije moguće ispuniti zbog velikog broja zahtjeva u odnosu na administraciju na državnom i lokalnom nivou”, naveli su iz crnogorskih opština.

Oni traže i novi rok za donošenje programa privremenih objekata, kao i da se kadrovski osnaži urbanističko-građevinska inspekcija.

Izvor: Vijesti online

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *