Spajanje Deutsche Banka i Commerzbanka: Romantično vjenčanje ili brak iz interesa?

Jesen 2016. je bila stravična za šefove Deutsche Banka (DB). I taj šok ih prati i danas. U SAD-u je DB-u tada prijetilo plaćanje milijarde kazne, pričalo se o čak 14 milijardi dolara – i to zbog sumnjivih poslova uoči velike globalne finansijske krize.

Da je DB stvarno na koncu morao platiti kaznu u toj visini, banka bi završila vjerovatno u stečaju. Na koncu je ipak kazna smanjena na „samo” sedam milijardi – nakon čega je njemačka vlada počela da razmišlja o tome kako da na duži rok spriječi kolaps najveće njemačke bankarske institucije.

Iako politika demantuje bilo kakvo miješanje i uticaj na poslovne odluke privatnog sektora, postoji ipak dovoljno naznaka koje daju naslutiti da je više ili manje nježni pritisak iz Berlina bio odlučujući za „zvanični” početak razgovora između Deutsche i Commerzbanka prije četiri tjedna – o mogućoj fuziji. Čovjek koji iz pozadine očigledno „gura” te pregovore je Jörg Kukies, državni sekretar u Ministarstvu finansija.

Kukies je ranije bio šef njemačke podružnice američke investicione banke Goldman Sachs, u Ministarstvu finansija radi otprilike godinu dana i tokom 2018. se u nekoliko navrata sastao s predstavnicima DB-a. Pritom je pikantno da (sudeći po navodima iz finansijskih krugova) upravo Goldman Sachs u razgovorima o fuziji savjetuje – Commerzbank. A njemačka savezna vlada još uvijek posjeduje 15% vlasničkog udjela u drugoj najvećoj njemačkoj banci.

U svakom slučaju, dvije banke već nedjeljama pregovaraju, razmjenjuju podatke i provjeravaju ih. Zvanične informacije o tome ne stižu u javnost, praktički ništa se ne potvrđuje, ali zato u javnosti kolaju brojne špekulacije, izvještaji „insajdera” i „osoba koje su upućene u cijelu proceduru”. Sve to iz dana u dan podgrijava tračeve o mogućoj fuziji. Po onome što se može čuti i pročitati, potpuno je otvoreno hoće li se uopšte početi „produbljeni razgovori” o mogućoj fuziji dviju banaka. Jer u tom bi se slučaju na stolu morale naći konkretne brojke – odnosno svi mogući rizici koji se skrivaju po poslovnim knjigama.

A u slučaju Deutsche Banka radi se prvenstveno o vrlo kompleksnim derivatima: npr. finansijski ulozi na (rast ili pad) kamatnih stopa ili valuta. U knjigama ti poslovi imaju ukupni volumen od nevjerovatnih 42 biliona eura (to je 15 puta više od njemačkog BDP-a). Iako je stvarni rizik tih poslova puno manji od te megalomanske svote, tržišna vrijednost tih derivata bi u slučaju da ih DB ne može naplatiti umnogome potresla temelje na kojima počiva stabilnost Deutsche Banka.

Slično je i kod Commerzbanka, koji je veliki novac prvenstveno uložio u italijanske državne obveznice. One čine čak 43% „tvrdog” vlastitog kapitala banke – u uslovima dramatično visokog italijanskog zaduženja i istovremeno loše ekonomske situacije u toj zemlji, ta činjenica izaziva uvijek iznova veliku nervozu kod investitora Commerzbanka.

Za sada je nejasno i kako bi se finansirao eventualni deal? Promatrači za sada polaze od toga da bi, ukoliko išta bude od posla, Commerzbank ustvari bio prodat Deutsche Banku. Obzirom da DB ne raspolaže s potrebnih devet milijardi eura koje bi iskeširao, kao realna se spominje opcija povećanja temeljnog kapitala. A to znači da bi se dogodila emisija novih dionica. A to opet ne bi baš izazvalo oduševljenje ulagača DB-a. Jer bi svaka nova emisija samo dodatno „razvodnila” ionako loš aktualni kurs dionica najveće njemačke banke. Osim toga su dioničari u proteklih deset godina već u nekoliko navrata uskakali u pomoć i svježim novcem stabilizovati banku (s ukupno 33 milijarde eura kapitala) – praktično bez ikakvog učinka.

Ukoliko se uprkos svemu navedenom ipak dvije banke uspiju dogovoriti oko fuzije, nova bi banka na prvi pogled bila pravi div na bankarskom tržištu – s 38 miliona privatnih i poslovnih mušterija, 140.000 zaposlenih, 2.400 filijala u Njemačkoj, bilansu od dva biliona eura i tržišnim udjelom od 20%. Ali u međunarodnom poređenju taj bi navodni „div” još uvijek bio – patuljak.

Što se tiče kadrovske situacije, tu naime prijeti „rezanje” osjetnog broja radnika. Spominje se brojka od čak 30.000 radnih mjesta koja su ugrožena. I to bi moglo koštati. A sindikati su već najavili ogorčeni otpor. Šef Radničkog vijeća Commerzbanka već govori o „obrambenom boju” 49.000 radnika, kako prenosi Financial Times.

I dalje ima jako puno otvorenih pitanja. I što se tiče vremenskih rokova. Commerzbank požuruje, navodno banka već prije Uskrsa želi donošenje načelne odluke o spajanju. A Deutsche Bank, kako je rekao šef Nadzornog odbora Paul Achleitner, namjerava tek na prezentaciji kvartalnih pokazatelja 26. aprila da saopšti kako će i hoće li uopše biti nastavljeni pregovori. Ukoliko dođe do spajanja, čini se da to neće biti romantično vjenčanje iz snova, već brak iz interesa.

Konkurencija u svakom slučaju već trlja ruke. Nova (eventualna) velika njemačka banka bi se u slučaju fuzije godinama morala baviti sama sobom. Šef ING-a (s oko osam miliona mušterija treća po veličina privatna banka Njemačke), Nick Jue, ne zvuči baš zabrinuto: „Ako se to stvarno dogodi, onda smo mi druga najveća njemačka banka u Njemačkoj. Obično mi profitiramo od nemira drugih mušterija.”

U igri Unicredit  i ING banka 

Dok savezna vlada flertuje sa spajanjem Deutscher Bank i Commerzbank, medijski izvještaji pokazuju da bi sada sve moglo biti drugačije. Za naklonost Commerzbank sada se takmiči i holandska ING banka

Kako izvještava “Manager Magazin”, pozivajući se na uključene strane, izvršni direktor ING-a Ralph Hamers zatražio je od Savezne vlade i izvršnog direktora Commerzbank Martina Zielkea da održe odgovarajuće razgovore.
Zielke je odbio, ali kontakt nije potpuno prekinut. ING i Commerzbank odbili su dati komentar.

Šef ING-a Hamers pokušava da povuče saveznu vladu i Zielkea obimnim obećanjima na svojoj strani, izvijestio je časopis.

Tako banka nudi mogućnost smanjenja broja radnih mjesta ako kupi Commerzbank a čega neće biti prilikom prodaje Commerzbank Deutsche Bank-u. Osim toga, Hamers bi trebao osigurati da se globalno sjedište ING-a premjesti iz Amsterdama u Frankfurt na Majni.

Prema insajderima, italijanska velika banka Unicredit je takođe pokazala interes za Commerzbank sa sličnim argumentima. Milanska finansijska grupa, koja je već progutala München HypoVereinsbank (HVB) 2005. godine, neće se uključiti u tekuće razgovore o spajanju u Frankfurtu, ali je spremnada se uključi ako oni ne uspiju, izjavile su početkom aprila dvije osobe koje su upoznate s tim pitanjem.

(Deutsche Welle)

Check Also

Apple će platiti preveliku cijenu američkih sankcija Huawei-u

Apple bi mogao imati velike probleme zbog stavljanja Huaveija na crnu listu Amerike. Naime, svjetska …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *