Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, u intervjuu portalu CdM kaže da vjeruje da će ovo biti najbolja godina do sada. On je podsjetio da je Crna Gora prošle godine prvi put u istoriji ostvarila više od milijardu eura prihoda od turizma, preciznije 1,039 milijadu eura, te očekuje da ovo bude minimum koji će država ostvarivati svake godine. Radulović tvrdi da je Crna Gora na dobrom smo putu da postane visokokvalitetna destinacija. Govoreći o uređenju šetališta u Budvi, ministar nema dilemu-ukoliko država želi da privuče klijentelu u hotele sa 4 i 5 zvjezdica, mora im ponuditi nešto mnogo bolje od hamburgera ili buke na šetalištu.
Najavljuje da će Crna Gora ozbiljno profitirati od projekta ekonomskog dravaljanstva. Smatra da će se u Crnu Goru sliti stotine miliona eura investicija, dok će direktan priliv u budžet biti preko 200 miliona eura.
CdM: Može li se računati da 2019. bude rekordna godina u turizmu i kolike prihode očekujete?
Radulović: Svjetski savjet za turizam i putovanja (WTTC) i Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija (UNWTO) još 2017. uvrstili su Crnu Goru na listu najbrže rastućih turističkih destinacija. Oni su tada predvidjeli da će u narednih deset godina sektor turizma u Crnoj Gori imati stabilan i konstantan rast. Prošle godine stigla je i potvrda tih predviđanja u impozantnim ciframa: imali smo rekordnu sezonu sa preko 2,2 miliona turista koji su ostvarili gotovo 13 miliona noćenja! Ostvaren je rast broja turista veći od 10 odsto, kao i rast broja noćenja od preko osam odsto u odnosu na 2017. godinu.
Posvećen rad i planirane aktivnosti svih djelatnika u turizmu, u kombinaciji sa prirodnim ljepotama naše zemlje moraju dati rezultat, koji nikako nije slučajnost. Povećali smo smještajne kapacitete ali i unaprijedili njihov kvalitet. Otvoreno je 25 novih hotela tokom 2018. godine, od čega 15 sa četiri i pet zvjezdica. Na sajmovima na kojima je Ministarstvo učestvovalo sa Nacionalnom turističkom organizacijom zabilježeno je veliko interesovanje turoperatora i turista. Najavljene su i nove avio linije za ovu godinu. Prošle godine smo prvi put u istoriji prešli milijardu eura prihoda od turizma, preciznije ostvarili smo 1,039 milijadu eura i očekujem da ovo bude minimum koji ostvarujemo svake godine. Čovjek ne može uticati na prirodu i vremensku prognozu, ali sve ostalo na šta utičemo ohrabruje nas da će 2019. godina biti najbolja do sada.
CdM: Da li je Crna Gora danas elitna destinacija? Šta u ponudi nedostaje da bismo bili još prestižniji?
Radulović: Činjenica da je više od pola ukupnih smještajnih kapaciteta u hotelima visoke kategorije, daje nam za pravo da kažemo da smo na dobrom putu da postanemo visokokvalitetna destinacija. Tokom 2017. i 2018. otvoreno je 35 hotela visoke kategorije, a trenutno Crna Gora ima 19 hotela sa pet zvjezdica i 152 hotela sa četiri zvjezdice. Prije samo 12 godina, dakle 2006., imali smo 2 hotela sa pet zvjezdica i 29 hotela sa četiri zvjezdice. Broj kreveta u kategoriji 5 zvjezdica je sada preko dvadeset puta veći nego 2006. godine.
Malo zemalja u regionu se može pohvaliti da na ovako malom prostoru ima veliki broj svjetski poznatih hotelskih brendova. Hilton, Aman, Regent, Four Points by Sheraton, Chedi, Melia, Iberostar, Falkensteiner i prvi One & Only u Evropi koji se gradi, pokazuju da Crna Gora ima veliki potencijal da postane elitna destinacija. Napredak je evidentan i zadovoljni smo što sve više investitora prepoznaje potencijal ulaganja u hotele. Iako se mora još mnogo i naporno raditi, evidentan je i napredak u samoj ponudi za visokoplatežne turiste. Nije dovoljan samo hotel sa pet zvjezdica, potrebno je omogućiti gostima da iskuse destinaciju, a oni su spremni da to plate. Potreban je takođe čist prostor i solidna infrastruktura, kao i ljubaznost i red.
CdM: Da li Budva, uređena kako jeste, sa mnogo privremenih objekata, neuređenimn šetalištem i dijelom uz samu obalu, haosom vezanim za taksi službe (pljačkanje i prebijanje gostiju), može da nosi epitet metropole turizma?
Radulović: Prema usvojenom Programu privremenih objekata, izbrisali smo veći broj lokacija koje su ranije bile predviđene za privremene objekte. U javnosti su se pojavila oprečna mišljenja, ali vašarski turizam nije bio oblik koji će na duge staze odgovarati turističkoj privredi, što je tržište već i počelo da pokazuje proteklih godina. Očekujemo skoro uređenje predmetnih lokacija, prvenstveno na šetalištu, jer u tom dijelu se sada nalazi ili gradi veliki broj hotela sa četiri i pet zvjezdica.
Ukoliko hoćemo da privučemo klijentelu u ove hotele, moramo im ponuditi nešto mnogo bolje od hamburgera ili buke na šetalištu. Već sam najavio da ćemo uskoro početi sa projektovanjem jedne nove promenade, od Avale do Zavale, u mediteranskom stilu, koja je prijeko potrebna destinaciji kao što je Budva. Na opštinskim službama je da riješe neke izazove koji godinama muče dosta naših primorskih gradova. Međuinstitucionalna saradnja je na zadovoljavajućem nivou, a kao i svake godine, jedan od fokusa biće i suzbijanje sive ekomije. Čeka nas dosta rada, ali vjerujem da će Budva spremno dočekati sezonu i da će gosti biti zadovoljni.
CdM: Crna Gora je otvorila Poglavlje 27. Na koji način će Vlada obezbijediti novac potreban za ovo poglavlje? ?Šta će biti najteže uraditi u ovom procesu po pitanju onoga što su naše obaveze na polju životne sredine?
Radulović: Prema trenutnim projekcijama, treba da uložimo oko 1,43 milijarde eura u oblast životne sredine, do 2035. godine. Dakle, ovo nije iznos koji je potrebno odmah uložiti, već prema sistematskom rješavanju izazova u ovom sektoru i kroz fazno ulaganje kako ne bi došlo do velikog opterećenja budžeta. Ulaganja će obuhvatiti izgradnju nove i održavanje postojeće ekološke infrastrukture, kao i sanaciju posljedica zagađenja i degradacije prirodnih resursa. IPA fondovi, donacije, povoljni kreditni aranžmani i Eko fond biće glavni izvori finansiranja pored državnog i opštinskih budžeta.
Značajno je napomenuti da će, kada Crna Gora postane članica EU, dostupna finansijska sredstva biti znatno uvećana, jer ćemo moći da koristimo strukturne fondove Evropske unije. U čitavom procesu očekuje nas dosta izazova i nastavićemo sa intenzivnim radom na rješavanju otvorenih pitanja u ovoj oblasti. Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i infrastrukture u oblasti upravljanja otpadom, kao i remedijacija industrijskog zagađenja biće nam u fokusu u narednom periodu. Veoma je bitan i dalji razvoj stručnih kapaciteta u administraciji, na državnom i lokalnom nivou, kako bi proces primjene svih propisa iz pravne tekovine EU bio adekvatno obavljen.
Veliki izazov biće jačanje svijesti građana o značaju očuvanja životne sredine i posebno upravljanja otpadom. Podizanje ekološke svijesti je često dug proces, no ipak vjerujem da dovoljno volimo svoju zemlju da možemo učiniti toliko za nju. Drago mi je što danas pričamo o smanjenju upotrebe plastičnih kesa, reciklaži i odvajanju čvrstog otpada, ali i dalje imamo formiranje divljih deponija na kojima se odlažu razne vrste otpada. Životni prostor je naš glavni resurs i ono što ostavljamo budućim generacijama u nasleđe. To znači da ga svi moramo podjednako čuvati.
CdM: Kakav je nalaz inspekcije MORT-a oko Crkve na Rumiji? Da li će, kao što je to najavljivano, Crkva na Rumiji biti srušena?
Radulović: Urbanističko-građevinska inspekcija je, prilikom izlaska na teren, zapisnički konstatovala da je izveden određeni obim radova koji nisu u skladu sa Zakonom. Nakon toga, stranka je sama postupila po Rješenju o rušenju i uklonila kamenu oblogu. Kao što je i najavljeno, urbanističko-građevinska inspekcija će djelovati u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima.
CdM: Da li bi Crna Gora mogla da profitira od ekonomskog državljanstva i u kojoj mjeri?
Radulović: Crna Gora će ozbiljno profitirati od projekta ekonomskog dravaljanstva. Prema modelu koji smo postavili, u Crnu Goru će se sliti stotine miliona eura investicija, dok će direktan priliv u budžet biti preko 200 miliona eura. Ovdje ne računamo kasnije poreze na nekretnine koje budu kupljene kao ni poreze na prihode od ovih nekretnina i biznise koje će investitori otvoriti u Crnoj Gori.
Dakle, korist je praktično nemjerljiva za našu državu, jer se stvaraju uslovi za nove velike investicije i poslovne poduhvate, a sve to prvenstveno u funkciji razvoja turizma. Crna Gora se samom najavom ovog programa već pozicionirala kao jedna od najpoželjnijih investicionih destinacija u svijetu. Dakle, i doprinos promociji je nemjerljiv.
Takođe, svaki od projekata u koji će se ulagati mora ispuniti određene uslove, prvenstveno veličinu investicije i broj novih radnih mjesta. Minimalan broj zaposlenih za projekte na sjeveru Crne Gore je 25, a za projekte na primorju i u Podgorici 80 novih radnih mjesta. Ovo su samo direktni novi poslovi, a računamo da će razvoj novih projekata otvoriti nova radna mjesta u povezanim djelatnostima.
Izvor: CdM
