Miročević: Vladavina prava i predvidljiv poslovni ambijent odlučujući faktori za investitore

Vladavina prava, a najviše transparentnost i predvidljivost poslovnog ambijenta, odlučujući su faktori prilikom donošenja odluke o ulasku na tržište i investiranje, istakao je izvršni direktor AmCham Montenegro i član Izvršnog odbora mreže Američkih privrednih komora u Evropi dr Marko Miročević.

“Zato Američka privredna komora stalno ukazuje na važnost poboljšanja uslova u ovim oblastima. Što bude veći stepen vladavine prava, te predvidljivosti i transparentnosti poslovnog ambijenta, to će za investitore značiti prihvatljiviji nivo rizika i samim tim će se odlučiti da započnu biznis u Crnoj Gori”, poručio je Miročević u razgovoru za Portal Analitika.

U nedavno predstavljenom Izvještaju o poslovnom ambijentu, koji AmCham priprema svake druge godine, skoro polovina članica je ocijenilo da se poslovna klima u njihovom sektoru poboljšala. S druge strane, čak 71 odsto  AmCham članica je nezadovoljno stanjem u oblasti suzbijanja sive ekonomije, na šta su se požalili i premijeru Dušku Markoviću na prezentaciji izvještaja.

“Borbu protiv sive ekonomije treba sprovoditi na odlučniji način, naročito prema subjektima koji nisu registrovani za obavljanje privredne djelatnosti. Nelojalna konkurencija koju predstavlja neformalna ekonomija smatra se ozbiljnom preprekom, što smo jasno istakli u posljednjem izvještaju, a i u samom razgovoru sa predsjednikom Vlade, gospodinom Duškom Markovićem. Ohrabruje njegova najava da će krenuti u snažniju borbu sa ovim problemom”, naglasio je Miročević.

Podsjetio je da su članice AmCham-a i u ranijim izvještajima identifikovale stope poreza i doprinosa na zarade kao biznis barijeru.

“Zato podržavamo stav Vlade da se ovo pitanje riješi i vodi razgovor sa poslovnom zajednicom, pa i oko povećanja minimalne zarade na nacionalnom nivou”, podvukao je naš sagovornik.

ANALITIKA: Nedavno ste pred premijerom Duškom Markovićem prezentovali peti po redu Izvještaj o poslovnom ambijentu koji sadrži stavove vaših kompanija članica u vezi sa poslovnom klimom u Crnoj Gori. Kako ocjenjujete biznis klimu u Crnoj Gori?

MIROČEVIĆ:  Na događaju “Otvoreno sa Premijerom” saopštili smo da ukupna ocjena poslovnog ambijenta u Crnoj Gori za posljednje dvije godine, na skali od 1 do 10, iznosi 6,29, što predstavlja napredak u odnosu na ocjenu iz prethodnog izvještaja za period 2015-2016, kada je iznosila 5,57. Potvrda unapređenja poslovnog ambijenta jeste činjenica da gotovo polovina kompanija članica Američke privredne komore koje su učestvovale u istraživanju smatraju da se poslovna klima u njihovom sektoru poboljšala.

Podsjećanja radi, u prethodnom izvještaju AmCham-a samo 33 odsto našeg članstva je odgovorilo da je evidentno poboljšanje poslovnog ambijenta. Dakle, raste broj kompanija članica koje uočavaju povoljan razvoj poslovne klime. Ali ipak, očigledno je da postoji značajan prostor za dalji napredak.

S tim u vezi, u AmCham-u nastojimo da identifikujemo one oblasti koje predstavljaju izazov u poslovanju naših kompanija članica i da damo adekvatne, u međunarodnoj praksi utemeljene predloge za uklanjanje biznis barijera. Zato Izvještaj o poslovnom ambijentu predstavlja najvažniji AmCham dokument, budući da su u njemu predstavljeni ne samo stavovi članica u vezi sa uslovima za poslovanjem, nego iznijete i konkretne preporuke za poboljšanje biznis ambijenta.

ANALITIKA: U dokumentu ste naveli da postoji značajan prostor za dalji napredak poslovnog ambijenta. Koje su preporuke Komore kako bi se stvorile ključne pretpostavke za njegovo unapređenje?

MIROČEVIĆ: Jedna od ključnih preporuka je uključivanje predstavnika privatnog sektora, u najranijoj fazi, u proces izrade i donošenja zakona i drugih propisa koji imaju uticaja na poslovni ambijent, što često sugerišemo donosiocima odluka. Javne rasprave bi trebalo da budu obavezne i da se sprovode blagovremeno.

Takođe, borbu protiv sive ekonomije treba sprovoditi na odlučniji način, naročito prema subjektima koji nisu registrovani za obavljanje privredne djelatnosti i potrebno je raditi na kreiranju stabilne i predvidive poreske politike, uz blagovremenu najavu izmjene poreske regulative, a u cilju prilagođavanja privrednika novonastalim uslovima.

Dodatno, neselektivnost i konzistentnost u primjeni zakonskih normi prema svim subjektima prava mora biti imperativ. Moramo primjenjivati iste uslove poslovanja na iste poslove za sve učesnike na tržištu, zarad stvaranja fer konkurencije. Ovi uslovi su neophodni i predstavljaju ključne pretpostavke za dalji razvoj povoljne poslovne klime, pa samim tim i rasta stranih investicija.

ANALITIKA: Kako generalno ocjenjujete aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije?

MIROČEVIĆ: Kao što sam prethodno kazao, borba protiv sive ekonomije, koja bilježi porast usljed povećanja fiskalnih nameta u 2017. godini (PDV, akcize) bi trebala da bude imperativ Vlade. U posljednjem istraživanju, čak 71 odsto AmCham članica je nezadovoljno stanjem u ovoj oblasti.

Američka privredna Komora, kroz rad Komiteta za suzbijanje sive ekonomije, realizuje već duže vrijeme aktivnosti koje imaju za cilj da se primijene stimulativne mjere i kreira poslovni ambijent koji će omogućiti da svi učesnici na tržištu imaju iste uslove. Smatramo da je potrebno povećati efikasnost rada inspekcijskih službi, smanjiti troškove rada i povećati transparentnost poslovanja kroz digitalizaciju javnog i privatnog sektora.

Nelojalna konkurencija koju predstavlja neformalna ekonomija smatra se ozbiljnom preprekom, što smo jasno istakli u posljednjem izvještaju, a i u samom razgovoru sa predsjednikom Vlade, gospodinom Duškom Markovićem. Ohrabruje njegova najava da će krenuti u snažniju borbu sa ovim problemom.

ANALITIKA: Da li imate primjedbi na Zakon o radu?

MIROČEVIĆ: Komitet za radne odnose AmCham-a se, u prethodne dvije godine, a kroz zajedničke sastanke sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja u okviru programa “Partnerstvo za bolje poslovno okruženje”, intenzivno bavio novim Zakonom o radu, predlažući rješenja koja bi afirmisala odgovorne poslodavce, uvela fleksibilnost u radne odnose i ukinule postojeće administrativne barijere.

Pored toga, u toku javnih konsultacija, Komitet je uputio više od 50 komentara resornom ministarstvu u cilju unapređenja zakonskog teksta.

Stanje na tržištu rada je od strane naših kompanija članica ocijenjeno kao loše, zato treba stvoriti osnovu za konkurentno tržište rada, u skladu sa najboljim praksama radnog zakonodavstva Evropske unije.

Tekst Zakona o radu sadrži niz rješenja koja su neadekvatna za stvaranje podsticajnog poslovnog ambijenta, pa apelujemo da se ponovo razmotri: postojanje instituta minulog rada kao obaveznog osnova za uvećanje osnovne zarade, pravljenje razlike između poslodavaca kod kojih postoji i kod kojih ne postoji reprezentativni sindikat kada se radi o mjerilima i normativima za vrednovanje rezultata rada zaposlenih, rješenje po kom sporazum o prestanku radnog odnosa proizvodi pravno dejstvo od dana ovjere kod notara, suda ili organa lokalne uprave, itd.

Želimo još jednom da skrenemo pažnju i na postojanje velikog broja propisa kojima se uređuju radni odnosi – pored Zakona o radu i više nivoa kolektivnih ugovora, postoji i čitav set drugih propisa koji na posredan ili neposredan način uređuje ove odnose. Stoga bi trebalo objediniti postojeću regulativu kako bi i zaposlenima i poslodavcima bilo lakše da razumiju svoja prava i obaveze.

ANALITIKA: Da li Američka privredna komora u Crnoj Gori podržava najavljeno smanjenje opterećenja na zarade za poslodavce i da li biste podržali eventualno povećanje minimalne zarade na nacionalnom nivou?

MIROČEVIĆ: Zahtjeve koje donosioci odluka dobijaju od strane poslovne zajednice treba uvijek saslušati i otvoriti dijalog kako bi se našlo adekvatno, odnosno optimalno rješenje.

Članice AmCham-a jesu, još i u ranijim našim izvještajima, identifikovale stope poreza i doprinosa na zarade kao biznis barijeru. Zato podržavamo stav Vlade da se ovo pitanje riješi i vodi razgovor sa poslovnom zajednicom, pa i oko povećanja minimalne zarade na nacionalnom nivou. Svjesni da ishod ovog pitanja zavisi od makroekonomske stabilnosti, uvjereni smo da bi se smanjivanjem poreza i doprinosa na zarade podstaklo privlačenje novih investitora što bi kreiralo multiplikativne pozitivne efekte za našu ekonomiju.

ANALITIKA: Svjedoci smo da nema puno američkih investicija u Crnu Goru. Je li osnovni problem u veličini tržišta, pa iz tog razloga nismo dovoljno atraktivni američkim investitorima?

MIROČEVIĆ: U pravu ste, veličina tržišta predstavlja jedan od ograničavajućih faktora američkim i drugim investitorima. Oni više gledaju na kompletni region Balkana kao tržište. Kada je u pitanju Crna Gora, njihov fokus je prvenstveno usmjeren na proizvode i usluge koje mogu izvoziti.

Međutim, da bi bili atraktivni američkim i drugim stranim investitorima, pogotovo sa zapada, moramo imati poslovni ambijent koji je prihvatljiv i u skladu sa njihovim poslovnim politikama i praksama. To znači da su vladavina prava, a najviše transparentnost i predvidljivost, odlučujući faktori prilikom donošenja odluke o ulasku na tržište i investiranje.  Zato Američka privredna komora stalno ukazuje na važnost poboljšanja uslova u ovim oblastima. Što bude veći stepen vladavine prava, te predvidljivosti i transparentnosti poslovnog ambijenta, to će za investitore značiti prihvatljiviji nivo rizika i samim tim će se odlučiti da započnu biznis u Crnoj Gori.

ANALITIKA: Da li je i koliko ulazak Crne Gore u NATO doprinio poboljšanju imidža države kod potencijalnih investitora?

MIROČEVIĆ: Priključenje Crne Gore NATO porodici sigurno doprinosi poboljšanju imidža. Ovo predstavlja izuzetan uspjeh, imajući u vidu da je Crna Gora mlada država, te da je od obnove nezavisnosti prošlo svega 12 godina.

Ulazak u NATO, pored spoljno-političkog značaja, ima i brojne ekonomske benefite, poput priliva stranih investicija ili izvoza crnogorskih proizvoda koji nose NATO kod, jer su, zahvaljujući članstvu, crnogorske kompanije stekle pravo da učestvuju na tenderima NATO-a.

Da će članstvo u Alijansi pomoći u prilivu investicija smatraju i članice AmCham-a; čak 44% je mišljenja da će se zbog priključenja NATO-u stanje u biznisu poboljšati, 32% njih već vidi poboljšanja poslovnog ambijenta, dok 15% nije uočilo nikakve promjene.

ANALITIKA: Nedavno je u okviru AmCham-a osnovan Komitet za digitalnu transformaciju. Da li će to tijelo raditi na tome da se državne službe digitalno transformišu? Koji su benefiti digitalne ekonomije?

MIROČEVIĆ: Digitalna transformacija predstavlja značajnu promjenu načina života i poslovanja podsredstvom digitalnih tehnologija, trend koji mora pratiti i Crna Gora. Digitalna ekonomija povećava efikasnost kompanija, produktivnost i u konačnom, profit.

Zato će se AmCham Komitet za digitalnu transformaciju, koji je nedavno počeo sa radom, posvetiti digitalnom obrazovanju kroz reformu postojećeg sistema obrazovanja i raditi upravo, kao što ste i pretpostavili, na razvoju spremnosti države i njenih službi da se digitalno transformišu, što za rezultat treba da ima optimizaciju njihove efikasnosti.

Digitalna transformacija obuhvata uvođenje elektronskih računa, elektronsko upravljanje poslovnim procesima i dokumentima, internu i eksternu komunikaciju sa zaposlenima i korisnicima posredstvom softverskih rješenja, uvođenje digitalnog marketinga, kao i upotrebu softvera za poslovnu analitiku  i prediktabilnost trendova poslovanja na lokalnom i globalnom nivou.

U kompanijama u Crnoj Gori informacione tehnologije se ne koriste u dovoljnoj mjeri i zato od Komiteta očekujemo kontinuirane aktivnosti na pripremi kompanija za neminovni prelazak na digitalno poslovanje. Zato je naš zadatak da zajedničkim snagama ubrzamo proces digitalne transformacije društva, kroz aktivno uključivanje Komiteta u dijalog sa ministarstvima Vlade Crne Gore, koja su nadležna za razvoj informacionog društva.

ANALITIKA: Da li ste zadovoljni saradnjom sa državnim organima kroz Vaše komitete?

MIROČEVIĆ: Svi naši komiteti su dio Programa „Partnerstvo za bolje poslovno okruženje“, koji od 2017. godine sprovodimo sa Ministarstvom finansija, Ministarstvom ekonomije, Ministarstvom zdravlja, Ministarstvom rada i socijalnog staranja, odnosno od druge polovine prethodne godine i Ministarstvom turizma i održivog razvoja.

Cilj je upravo da intenziviramo saradnju između privatnog i javnog sektora i podignemo nivo uzajamnog razumjevanja, kako bi se dao doprinos efikasnijem uklanjanju biznis barijera, ali i kvalitetnijoj pripremi zakonskih tekstova.  To bi, u krajnjem, trebalo dovesti do bolje primjene samih pravnih normi od strane javne uprave i privatnog sektora.

Veoma smo zadovoljni postojanjem primjera pozitivnih rezultata te saradnje, a u prilog tome govore i zahvalnice koje smo uručili predstavnicima Ministarstava zdravlja i Ministarstva ekonomije za poseban dopinos razvoju programa. Dokaz da ovaj poslovni model daje rezultate je činjenica da sve više organi državne uprave uviđaju prednosti ovako postavljene saradnje, pa se ove godine, na naše veliko zadovoljstvo, Programu pridružilo i Ministarstvo javne uprave Crne Gore.

Na kraju, želim istaći da je namjera AmCham-a da se Programom „Partnerstvo za bolje poslovno okruženje“ utiče na promjenu kulture dijaloga između privatnog i javnog sektora, stvarajući benefite ne samo za kompanije članice, nego i kompletnu poslovnu i društvenu zajednicu u Crnoj Gori.

Check Also

Kamatne stope pale

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, palaje u …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *