H&M neće više imati lude rasprodaje kao što je to bilo nekad. Najavio je to ovih dana predsjednik uprave Karl-Johan Persson, što znači da su se poslovni napori da se spasi brend, počeli ostvarivati.
H&M je nekad bio vodeće modno ime kofekcijske maloprodaje, poznat po niskim cijenama i uličnoj modi. Prodaja je rasla do sredine 2000-ih, kad se modni lanac se proširio velikom brzinom proširila se velikom brzinom, No, kupci su se počeli okretati drugima. H&M-ova najveća konkurencija Zara takođe gubi bitku s online trgovinama.
A ta se bitka s online trgovinom itekako ogleda u prihodima. Rast prodaje u H&M-u počeo je padati 2016., što je kulmniralo najvećim padom prodaje u posljednjem tromjesečju 2017. Cijena dionica im je pala, a ključni investitori počeli su prodavati dionice. Prošle godine u proljeće, unuk osnivača kompanije i trenutni izvršni direktor, Karl-Johan Persson, potvrdio je probleme H&M-a, ali je ostavio investitore u nedoumicini o tome što radi management.
“Početak godine bio je težak”, kazao je prije godinu dana Persson jer, kako je rekao “2018. je prijelazna godina za H&M grupu. Ubrzavamo našu transformaciju kako bismo iskoristili mogućnosti koje generiše brza digitalizacija.”
Analitičari tvrde da H&M ima problem s markom. Ona nije najjeftinija, nije najboljeg kvaliteta, niti prodaje posljednju modu, pa je to razlog zašto sve više zaostaje za konkurencijom. “Ponuda je ključni problem”, rekao je Erik Sjostrom, jedan od upravnika u Skandiji, jedno od dioničara H&M-a koji je prodao znatne udjele u kompaniji u februaru prošle godine.
