Srbija bi mogla da postane većinski vlasnik Komercijalne banke

Iako su rokovi za prodaju Komercijalne blizu, nije isključeno da umjesto privatne kompanije njen većinski vlasnik postane država Srbija.

Vlada Srbije i MMF dogovorili su se prije nekoliko mjeseci da država oglasi prodaju Komercijalne banke do 30. juna ove godine i da je proda do kraja 2019. Nije, međutim, sigurno da će ovaj scenario i da se dogodi. Kako saznaje “Blic”, moguće je da država zadrži svoj udio u banci i čak da ga poveća tako što bi isplatila ostale akcionare. Praktično Srbija, koja je vlasnik 41,7 odsto akcija Komercijalne banke, kupila bi i 24,4 odsto akcija koje su u vlasništvu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i 10 odsto dionica koje su danas u vlasništvu Svjetske banke, odnosno njenog ogranka IFC.

“Komercijalna banka bi na taj način postala najveća državna banka u Srbiji, a državu to ne bi koštalo malo. Vlada bi, naime, morala iz budžeta da isplati akcionarima garantovani iznos od 252 miliona eura. To je precizirano ugovorom iz 2006, prema kome akcionari Komercijalne banke, EBRD, IFC, Svedfond i njemački DEG, imaju pravo da aktiviraju takozvanu “put opciju”, ako država ne započne prodaju Komercijalne banke, pošto su od 2006. do 2009. uložili 170 miliona eura u njene akcije. Aktiviranje ove opcije znači da je država obavezna da kupi njihove akcije po unaprijed utvrđenoj cijeni ako oni žele da ih prodaju, a žele i više puta su to javno govorili u ovim međunarodnim finansijskim insitucijama”, kaže izvor “Blica”.

Profesor na Ekonomskom fakultetu Milojko Arsić kaže za “Blic” da bi odustajanje od privatizacije Srbiju mnogo koštalo.

“Pokazalo se da Srbija loše upravlja i preduzećima i bankama i da se banke često koriste za finansiranje privilegovanih biznismena, što dovodi do nenaplativih kredita i propasti banaka. To smo mogli da vidimo na nekoliko primjera gašenja banaka tokom prethodnih godina, što nas je ukupno koštalo milijardu eura. Zato je u zemlji gdje postoji korupcija banke bolje privatizovati “, ocijenio je Arsić za “Blic” i dodao da bi Srbiji, u slučaju prodaje Komercijalne banke, bilo dobro da u vlasništvu zadrži Poštansku štedionicu koja najviše radi sa stanovništvom.

EBRD je ušao u vlasničku strukturu Komercijalne banke 2006. dokapitalizacijom od 70 miliona eura. Taj posao je vodio Mlađan Dinkić, tadašnji ministar finansija. Privatizacija je bila planirana za 2009. godinu. Prodaju je međutim zaustavila svjetska ekonomska kriza, nakon čega EBRD dokapitalizuje Komercijalnu banku sa još 50 miliona eura, a u vlasničku strukturu ulaze i IFC sa 40 miliona eura, nemački DEG fond sa 20 miliona i švedski Svedfond sa 10 miliona eura. Država se obavezala da dokapitalizuje banku sa još 110 miliona eura, da ne bi izgubila udio u vlasništvu.

Vrednost 308 miliona eura

Tržišna vrijednost Komercijalne banke (s obzirom na cijene akcija na berzi) danas je oko 308 miliona eura. U zlatna vremena prije krize, 2008. godine, vrijednost Komercijalne banke je dostizala i dvije milijarde eura. Banka je u prvih šest mjeseci 2018. ostvarila dobit pre oporezivanja od 31 milion eura. Ukupna štednja u banci je iznosila više od 1,6 milijardi eura, a banka, prema podacima NBS, po nivou bilansne aktive zauzima 11 odsto na domaćem tržištu. Osnovana je 1970, a danas u Srbiji ima više od 200 filijala i ekspozitura.

(Blic)

Check Also

Gotovinski krediti Addiko banke samo uz ličnu kartu i jednu posjetu banci

Addiko banka je pokrenula kampanju za jedinstveni proizvod na tržištu – Blic gotovinski kredit koji …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *