Protekla godina je bila jedna od najuspješnijih poslovnih godina Elektroprivrede u proizvodnom i u finansijskom smislu. Činjenica da smo već sredinom novembra premašili godišnji proizvodni plan iskoristivši povoljnu hidrologiju, ali i izuzetnu pogonsku spremnost postrojenja i da smo već tada ostvarili 50 miliona eura dobiti govori u prilog moje konstatacije, izjavio je predsjednik odbora direktora EPCG Đoko Krivokapić u intervjuu Pobjedi.
Velike zasluge za ovako dobar rezultat, istakao je, pripadaju zaposlenima. – Iskoristio bih priliku da skrenem pažnju i na mudre odluke menadžerskog tima kompanije i Direkcije za upravljanje energijom, zahvaljujući kojima su prevaziđene ozbiljne teškoće u poslovanju, posebno tokom neočekivano dugog sušnog perioda u trećem kvartalu i obezbijeđeni uslovi da poslovnu godinu završimo sa pozitivnim poslovnim rezultatom. Ne treba zaboraviti pomoć i podršku koju nam u kontinuitetu pružaju Vlada i resorno ministarstvo – rekao je Krivokapić i dodao da je još rano govoriti sa kolikom će tačno dobiti kompanija završiti 2018, prevashodno zbog završnih knjiženja koje je neophodno učiniti u ovom periodu. – Usudio bih se reći, međutim, da ćemo biti itekako zadovoljni – podvukao je Krivokapić.
POBJEDA: Koje investicije planirate u ovoj godini?
KRIVOKAPIĆ: U Elektroprivredi ove godine pokrenuli petogodišnji investicioni ciklus vrijedan 170 miliona eura. Želimo da osvježimo i unaprijedimo postojeća proizvodna postrojenja, produžimo njihov radni vijek i poboljšamo učinak. Na taj način planiramo da učvrstimo lidersku poziciju kompanije na domaćem i napravimo ozbiljniji iskorak na energetskom tržištu Jugostočne Evrope. U tom smislu, poslije uspješne kapitalne rekonstrukcije četvrtog generatora u HE ,,Perućica“ u toku redovnog godišnjeg remonta, 2019. godine planiramo da revitalizujemo i prvi generator, a onda po fazama i preostalih pet. Istovremeno, zamijenićemo i pet trafo blokova. Ukupna vrijednost investicije premašuje 6,7 miliona eura. Naredne godine očekuje nas i ozbiljan posao modernizacije HE ,,Piva“ u okviru druge faze projekta, vrijedne deset miliona eura, a tu je i prvi kapitalni remont druge mašine, agregata A2, za šta ćemo izdvojiti 2,2 miliona. Kad se sve uzme u obzir, u revitalizaciju i modernizaciju dvije velike HE investiraćemo 40 miliona eura. Nedavno smo potpisali i ugovor o izradi projektne dokumentacije za rekonstrukciju pet malih hidroelektrana u sastavu HE ,,Perućica“. Preliminarne projekcije govore da će nam trebati 3,3 miliona.
Veoma sam zadovoljan i zbog činjenice da prvi proračuni njemačke firme Steag energy, koja radi idejni projekat ekološke rekonstrukcije TE u Pljevljima, i našeg menadžmenta pokazuju da prvi blok može imati znatno veći kapacitet od onog koji se do sada koristio, što ćemo pažljivo analizirati i u pravcu dodatne valorizacije rudnog potencijala Pljevalja i donijeti, nadam se, najbolju moguću odluku. Ekološka sanacija prvog bloka investicija je vrijedna 40 miliona eura, a ako tome dodamo još 20-ak miliona planiranih za rekultivaciju postojeće deponije pepela i šljake na Maljevcu, jasno je sa koliko ozbiljnosti pristupamo stvaranju uslova za nastavak valorizacije pljevaljskog termoenergetskog kompleksa. Ozbiljno smo zainteresovani i intenzivno pripremamo projektne i druge dokumentacije kao preduslov za početak izgradnje HE na Komarnici, a u toku je inoviranje projektnog rješenja za prevođenje dijela voda rijeke Zete u akumulacije Krupac i Slano za što smo predviđeli 27 miliona eura. Očekuje nas još dosta posla na pripremi ove dvije investicije, tako da je trenutno nezahvalno govoriti o rokovima početka radova. Vjerujem, međutim, da na to nećemo dugo čekati. Isto tako, nadam se da će se vrlo brzo stvoriti preduslovi za početak izgradnje vjetroparka ,,Gvozd“ na Krnovskoj visoravni, dok je u saradnji sa renomiranom finskom kompanijom ,,Fortum“ počela aktivnost u pravcu izgradnje solarne elektrane na Briskoj Gori kod Ulcinja, koja dva projekta smo prepoznali kao strateške za naš razvoj.
POBJEDA: Da li planirate gradnju HE ,,Komarnica“?
KRIVOKAPIĆ: Kao što sam već naveo, veoma smo zainteresovani i intenzivno radimo na pripremi dokumentacije za početak izgradnje HE na Komarnici. U tom smislu, nedavno su predstavnici Instituta ,,Jaroslav Černi“ i Energoprojekta održali uspješnu prezentaciju modaliteta idejnog projekta koji će nam, osim što je napokon dovedena do kraja duga procedura dobijanja utemeljenog idejnog rješenja za ovu elektranu, omogućiti da obezbijedimo preduslove i počnemo sa procedurom koja će, nadam se, rezultirati i relativno skorim početkom izgradnje tog objekta.
POBJEDA: Kad počinje ekološka rekonstrukcija postojećeg bloka?
KRIVOKAPIĆ: Iskreno se nadam i imperativ je da tokom 2019. pristupimo ekološkoj rekonstrukciji postojećeg termo bloka. Realizacijom tog projekta značajno ćemo uticati na poboljšanje ekološke slike u Pljevljima, jer će se toplifikacijom anulirati brojna individualna ložišta u najsjevernijem crnogorskom gradu, koja predstavljaju značajan izvor aero zagađenja. Pored toga, idejnim projektom planirano je i niz postrojenja koja će smanjiti sadržaj oksida sumpora i azota u dimnim gasovima TE, izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda, postrojenje za inertizaciju otpada sa novim sistemom suvog transporta pepela, šljake i hemijskog gipsa, kao i uklanjanje azbestnog materijala sa rashladnog tornja. Kako sam već i kazao, projektant, renomirana njemačka kompanija Steag energy, termičkim proračunima kotlovskog postrojenja je utvrdila da to postrojenje ima znatno veći kapacitet od onog koji je do sada bio u opticaju, tako da će se projektom definisati ekološka rješenja za mogući kapacitet od 300 megavata snage. Realizacija ovog projekta neće iziskivati velike zastoje u proizvodnji nego će se ekološka postrojenja priključivati u vrijeme redovnih godišnjih remonata, što je važno sa stanovišta proizvodnje električne energije, ali i sa stanovišta stabilnog funkcionisanja Rudnika uglja, koji je od jula 2018. godine u potpunom vlasništvu EPCG i predstavlja njen neraskidivi dio.
POBJEDA: Da li ste razmišljali o mogućnosti toplifikacije Pljevalja preko postojećeg bloka?
KRIVOKAPIĆ: Projekat ekološke rekonstrukcije prvog bloka TE „Pljevlja“ obuhvatio je i izgradnju toplotne stanice za toplifikaciju Pljevalja. Toplotna stanica će biti izgrađena u pogonu TE, tako da će u procesu eksploatacije to biti dio sistema TE „Pljevlja“ koji ćemo održavati i brinuti o njenoj funkcionalnosti, baš kao i o pripremi tople vode potrebne za toplifikaciju. I da naglasim, uporedo sa početkom ekološke rekonstrukcije prvog bloka počeće i izgradnja toplotne stanice za toplifikaciju Pljevalja.
POBJEDA: Kako vidite poziciju Elektroprivrede na domaćem, ali i širem energetskom tržištu i njenu budućnost?
KRIVOKAPIĆ: Realizacijom ovih projekata želimo da EPCG zadrži i proširi portfolio proizvodnje, uzimajući u obzir otvaranje tržišta električne energije i ulazak novih snabdjevača na tržište Crne Gore. Cilj nam je da modernizacijom postojećih objekata i uvećanjem proizvodnih kapaciteta iz novih izvora obezbijedimo aktivno učešće i da se pozicioniramo kao ozbiljni igrač na regionalnom tržištu električne energije. Mi i dalje, da bi održali sadašnju dosta dobru poziciju na tržištu električne energije moramo realizovati započete aktivnosti, što bolje valorizovati proizvodnju u ekonomskom smislu, ali i sačuvati konkurentnost i dominantnost kao snabdjevač, pogotovo u predstojećem periodu kada podmorski kabal bude u funkciji. Samo odgovornim i posvećenim pristupom i menadžmenta i svih zaposlenih možemo sačuvati dobru poziciju u odnosu na evropske snabdjevače i proizvodne kompanije iz regiona. Uloga zaposlenih u tom procesu je od nemjerljivog značaja. Siguran sam, međutim, da će zaposleni u EPCG, kao uvijek do sada, svojim odgovornim i lojalnim odnosom prema kompaniji, strpljivo i odlučno doprinositi ostvarivanju poslovnih ciljeva i da ćemo nastaviti da gradimo kompaniju po najvećim, evropskim i svjetskim standardima.
POBJEDA: Koliko ste struje izvezli, a koliko uvezli minule godine i kolika je neto zarada?
KRIVOKAPIĆ: U ovom trenutku možemo govoriti samo o egzaktnim podacima za 11 mjeseci 2018. godine. Ukupni podaci o uvozu i izvozu i o finanijskim efektima biće poznati i dostupni poslije božićnih praznika. Siguran sam, međutim, da će ti efekti biti pozitivni kao što su bili do decembra, do kada smo uvezli 668 miliona kilovatsati energije u vrijednosti od 34 miliona eura, a u istom periodu izvezli 859 miliona kilovatsati za 45,6 miliona eura.
