Rublja i juan protiv hegemonije dolara

Obračuni u nacionalnim valutama su potrebni zato što je sada većina transakcija između Rusije i Kine u dolarima i, još važnije, što se one obavljaju kroz SVIFT sistem. Problem je u tome što na ovaj način SAD mogu u potpunosti da im zatvore pristup međunarodnim obračunima, što je bio slučaj sa Iranom i čime SAD povremeno prijete Rusiji.

„Obim razmjene svop-para juan/rublja na Moskovskoj berzi je tokom prvih 10 mjeseci 2018. godine za skoro 2,5 puta prevazišao obim trgovine u prethodnoj godini“, saopštio je novinarima direktor odeljenja za tržište novca Moskovske berze Igor Marič. Ranije su se Rusija i Kina dogovorile da prošire upotrebu rublje i juana u obostranoj trgovini.

Podsjetimo, valutni svop je finansijski instrument, gdje se jedna valuta u ovom trenutku dobija u zamjenu za drugu, a u nekom određenom budućem vremenu se vrši obrnuta transakcija i vraća se onoliko deviza koliko se dobilo na početku. Valutni svop se ugovara i sa dospjećima do 10 godina. Koristi se najčešće kada jednoj strani nedostaje jedna valuta, a ima višak druge.

Sporazum o valutnom svopu Banke Rusije i Narodne banke Kine je potpisan još 2014. godine. Tada je u vidu testiranja bio određen obim svop linije u iznosu od 815 milijardi rubalja i 150 milijardi juana, a ova probna faza je osmišljena na tri godine. Sudeći prema statističkim podacima, eksperiment je uspio. Podaci Moskovske berze pokazuju da je za svega 10 mjeseci 2018. godine, obim berzanskih operacija u valutnom paru juan—rublja iznosio 943 milijardi rubalja. Prema podacima Narodne banke Kine, obim operacija u juanima, što se tiče kupovine rubalja na međubankarskom tržištu Kine, uvećao se u trećem kvartalu 2018. godine za 105,3 odsto, odnosno do 4,9 milijardi juana, što je takođe gotovo duplo više u poređenju sa prethodnom godinom.

Nakon održavanja redovnog, 23. sastanka šefova vlada Rusije i Kine, premijer Državnog savjeta Kine Li Kećang izjavio je da je robna razmjena između dvije države dostigla 100 milijardi dolara. To ne čudi, jer u takvoj situaciji države se trude da šire upotrebu nacionalnih valuta u međusobnim obračunima i plaćanjima. Sporazum kojim je ovo prethodno bilo definisano bio je postignut u Pekingu, tokom posjete predsjednika Vlade Ruske Federacije Dmitrija Medvedeva. Obije države su tada konstatovale da se nalaze na udaru jednostranih američkih mjera. Upotreba nacionalnih valuta u međunarodnim plaćanjima na taj način je trebalo da omogući svojevrsno „okretanje leđa“ dolaru, kaže za Sputnjik kineski ekspert Li Ji sa Instituta za finansijske studije „Čung Jang“.

„Kina i Rusija se nalaze pod pritiskom SAD. Kako bi neutralisali efekte finansijske krize iz 2008. godine, američki organi su primjenjivali monetarnu politiku kvantitativnog popuštanja. Kada se situacija normalizovala, Federalne rezerve su počele naglo da podižu stope i smanjuju ponudu dolara. Na taj način, monetarna politika SAD je dovela do toga da globalna likvidnost opadne, baš kao i cijena aktiva. SAD su isprovocirale trgovinski rat, pridržavajući se politike protekcionizma i unilateralizma. U takvim uslovima, valutni svopovi između Kine i Rusije su veoma važni, za Rusiju i više nego za Kinu. Dvostrana trgovina između Kine i Rusije jača, obim svopova raste, i to je veoma važno, kako bismo se osigurali od negativnih posljedica povećavanja kamata Federalnih rezervi i pada likvidnosti“, objašnjava kineski stručnjak.

Osim toga, obračuni u nacionalnim valutama su potrebni i zato što je sada većina transakcija između Rusije i Kine nominalno u dolarima i, što je još važnije, oni se obavljaju kroz SVIFT sistem. Problem je u tome što na ovaj način SAD mogu da blokiraju bilo koji finansijsko-ekonomski aranžman i čak u potpunosti zatvore pristup međunarodnim obračunima, kao što je to bio slučaj sa Iranom i čime SAD povremeno prijete Rusiji. A sada, strahujući od zapadnih sankcija, kineske banke kontinuirano blokiraju transakcije sa ruskim partnerima. Šef predstavništva Banke Rusije u Pekingu Vladimir Danilov je izjavio da „bez obzira na široku mrežu partnerskih banaka, kineske banke blokiraju poslovanje sa ruskim partnerima, jer na različite načine interpretiraju one restriktivne mjere koje se primjenjuju prema Rusiji“. Prema riječima Danilova, američke sankcije protiv fizičkih lica koja se nalaze na spisku ne odnose se na pravna lica gdje su zaposlena fizička lica sa sankcione liste, ukoliko oni ne predstavljaju ove institucije u konkretnim finansijskim operacijama.

Ipak, kineske banke često blokiraju poslovanje, „za svaki slučaj“. Kako do ovoga ne bi dolazilo, trebalo bi polako okretati leđa SVIFT-u i preći na druge sisteme. Posebno imajući u vidu da obije države imaju sopstvene sisteme. U Rusiji djeluje „Sistem prenosa finansijskih poruka“ koji broji 400 članova, među kojima su banke, federalni trezor, korporacije. Kina je 2015. godine lansirala svoj sistem za međunarodna plaćanja CIPS. U prvoj fazi, ovom sistemu se priključilo 11 lokalnih i 8 inostranih kliring banaka. Ovog proljeća je započela druga faza razvoja sistema, i tada se priključilo još 10 kineskih i stranih banaka.

„Sada Moskva i Peking spremaju sporazum o međusobnim plaćanjima“, izjavio je na konferenciji za medije Igor Šuvalov, direktor ruske Spoljnoekonomske banke, nakon pregovora vladinih delegacija. Prema riječima Šuvalova, Rusija i Kina će raditi na tome da što prije i što šire počnu da primjenjuju svoje sisteme, pandane SVIFT sistemu.

Check Also

Telenoru Glavna nagrada Unije poslodavaca

Telenor je ovogodišnji dobitnik Glavne nagrade Unije poslodavaca za dosljednu primjenu principa društveno odgovornog poslovanja. …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *