Neki od najčešćih uzroka stresa su partnerski odnosi, problemi finansijske prirode ili problemi na poslu. Pritisak u poslovnom okruženju ipak u nekim slučajevima može biti i koristan, i pomoći nam da damo “najbolje od sebe”.
Ali, taj pritisak prestaje da ima bilo kakav pozitivan efekat kad dostigne određeni nivo i preraste u stres, što se dešava onda kad mentalno više ne možemo da se nosimo za zahtjevima koji se pred nas postavljaju, pa tijelo počinje da reaguje.
Stres je, kažu ljekari, “način na koji tijelo reaguje na spoljašnji pritisak koji doživljavamo kao opterećujući i koji nam je neprijatan”.
U takvim slučajevima budi se naš “bori se ili bježi” nagon, koji nam je u davna vremena pomagao da se izvučemo iz opasnih situacija.
Kad nešto precepiramo kao prijetnju, na primjer kad pritisak na poslu postane preveliki pa se bojimo neuspjeha ili otkaza, osjetićemo određene fiziološke posljedice, piše britanski “Miror”.
Možda ćete primijetiti da se gojite, iako niste ništa promijenili u načinu života, da dišete ubrzano i pliće u određenim situacijama, da su vam mišići napeti sve vrijeme, ili da se znojite više nego obično.
Evo koji su simptomi stresa
Emocionalni:
Osjećate se kao da ste preplavljeni neprijatnošću
Lako “eksplodirate” i pretjerano reagujete na sitnice
Anksiozni ste ili preplašeni
Nemate samopouzdanja
Mentalni:
Misli vam “lete”
Stalno ste zabrinuti
Teško vam je da održite koncentraciju
Teško vam je da donosite odluke o bilo čemu
Fizički:
Glavobolje
Napetost i bolovi u mišićima
Vrtoglavice
Problemi sa spavanjem
Pojačan/smanjen apetit
Konstantan umor
Možda i…
… pušite ili pijete više
… imate problema u komunikaciji i brecate se na ljude ni zbog čega
… izbjegavate ljude ili obaveze zbog kojih imate problema.
Šta možete da uradite? Ne možete u potpunosti živjeti bez stresa, tempo savremenog života prosto to neće dozvoliti. Ali, postoji način da se lakše nosite sa tim.
Pokušajte sa vježbama disanja, a i razgovori sa članovima porodice ili prijateljima mogu da vam pomognu da probleme koji vas muče sagledate iz druge perspektive.
Posvetite sebi malo vremena, isplanirate nedjelju tako da imate vremena da radite i nešto što vas usrećuje i opušta. Posvetite se hobiju koji ste zapostavili, vježbajte. Ili prosto odredite neko popodne u nedelji tokom kojeg nećete raditi ama baš ništa, bez griže savjesti.
Redovno vježbanje i zdrava ishrana mogu da pomognu, kao i dovoljno sna.
Ako ništa od ovih savjeta za samopomoć ne upali, obratite se ljekaru, možda vam je potrebna pomoć stručnjaka.
