U plusu 12 banaka

2 komentara

Bankarski sistem koji čine 15 banaka za devet mjeseci tekuće godine ostvario je profit od 30 miliona eura. U plusu je bilo 12 banaka, a u gubitku tri.

Najveći profit ima CKB od 9,6 miliona. Neto prihodi od kamata iznosili su  17,9 miliona eura dok su neto prihodi od naknada i provizija iznosili 5,8 miliona eura.

Profit Erste banke iznosio je je 8,5 miliona. Neto prihodi od kamata su iznosili 15,7 miliona a prihodi od naknada i provizija 2,4 miliona.

NLB je ostvarila 7,7 miliona profita gdje su neto prihodi od kamata banke iznosili 13,6 miliona a prihodi od naknada i provizija 2,9 miliona eura.

Sosiete ženerale banka u prvih devet mjeseci ove godine u plusu je 7,3 miliona eura. Neto prihodi banke od kamata su iznosili 15,5 miliona dok su prihodi od naknada i provizija iznosili 2,2 miliona.

Hipotekarna banka ostvarila je 5,2 eura profita od čega su neto prihodi banke od kamata iznosili 10,1 a prihodi od naknada i provizija 6,1 miliona eura.

Adiko banka je ostvarila 2,2 miliona eura profita. Neto prihodi banke od kamata su iznosili 6,8 miliona a prihodi od naknada i provizija 1,3 miliona eura.

Lovćen i Zapad banka su ostvarile po 1,3 miliona eura. Neto prihodi Lovćen banke od kamata su iznosili 4,5 miliona dok su prihodi od naknada i provizija iznosili 542 hiljade eura. KOd Zapad banke su prihodi od kamata iznosili dva miliona eura a prihodi od naknada i provizija 1,1 milion eura.

Profit Prve banke za prvih devet mjeseci tekuće godine bio je milion eura. Neto prihodi banke od kamata su iznosili 6,2 miliona eura a prihodi od naknada i provizija 1,4 miliona.

Komercijalna banka je u plusu 990.000. Neto prihodi od kamata banke su iznosili tri miliona eura a  prihodi od naknada i provizija 537 hiljada eura.

Universal Capital Banka bila je plusu  672.000 eura. Prihodi banke od kamata iznosili su 1,8 miliona dok su prihodi od naknada i provizija iznosili 783 hiljade eura.

IBM u plusu je devet hiljada eura.  Prihodi banke od kamata iznosili su 783 hiljada eura dok su prihodi od naknada i provizija iznosili 335 hiljada eura.

U minusu

Gubitak Nove banke iznosio je  1,2 miliona. Neto prihodi od kamata iznose 518 hiljada eura a prihodi od naknada i provizija -108 hiljada eura.

Zirat banka ostvarila je gubitak od 610.000 eura.  Prihodi od kamata iznose 1,1 miliona eura eura dok su prihodi od naknada i provizija – 50 hiljada eura.

Rekorder gubitaša je Atlas banka sa 14,29 miliona eura. Neto prihodi banke od kamata iznosili su  3,1 miliona dok su prihodi od naknada i provizija  4,7 miliona eura.

MFI

Kad su u pitanju mikrofinansijske institucije, najveći profit ostvario je Alter Modus – 1,5 miliona eura. Neto prihodi od kamata iznosili su  3,7 miliona eura a prihodi od naknada i provizija 144 hiljade erua.

Monte credit je ostvario 420 hiljada eura profita. Od kamata 629 eura a od naknada i provizija 62 hiljade eura.

Profit Klikloana iznosio je 148 hiljada eura. Neto prihodi od kamata iznosili su 262 hiljade eura. Prihodi od naknada i privizija iznosili su 9 hiljada eura.

Ozmon je ostvario 88 hiljada eura profita. Prihod od kamata je iznosio -39 hiljada eura a od naknada i provizija dvije hiljade eura.

Montenegro Investments Credit u plusu je 44 hiljade eura. Neto prihodi od kamata iznosili su 355 hiljada a od provizija i naknada dvije hiljade eura.

U minusu su bili Kredit+ i Capital – Invest.

Dvije banke pogoršale likvidnost ali nijesu prijetnja bankarskom sistemu

Dvije banke koje su pod dnevnim monitoringom Centralne banke zbog pogoršanja likvidnosti i solventnosti nijesu sistemski važne i ne utiču na bankarski sistem, kazao je guverner dr Radoje Žugić, odgovarajući na pitanja novinara nakon potpisivanja sporazuma povodom nedjelje štednje.

Na pitanje da li nekoj od te dvije banke prijeti stečaj, kazao je da će brzo imati konkretnije rezultate, ali da se nada da neće do toga doći.

– Ukoliko ipak dođe do najgoreg scenarija, Fond za zaštitu depozita neće imati problema da isplati garantovane depozite – kazao je Žugić i dodao da će CBCG pokušati da oporavi ove dvije banke. – Pratimo dva osnovna parametra – nivo solventnosti i likvidnosti i oni su se pogoršali. Ali, najvažnije je da to nijesu sistemske banke – objasnio je guverner i naveo četiri uzroka ranjivosti.

– Prvi je bila visok nivo loših kredita, što je sada smanjeno. Drugi visoka kamatna stopa, koja se smanjuje, ali ne shodno našim očekivanjima. Kreditna aktivnost je treći element i sada je povećana, a četvrti element ranjivosti su bile tri banke od kojih je jedna zvanično, prema ocjeni Svjetske banke, iskoračila.

Komentarišući najave iz Evropske centralne banke da će globalno doći do rasta kamata, rekao da je to pitanje normalizacije monetarne politike koja sada ima negativne kamatne stope i da se to već desilo u SAD.

TREĆI VICEGUVERNER

Žugić je kazao da će javnost biti na vrijeme obaviještena o izboru trećeg viceguvernera, dodajući da ne postoji imperativna vremenska norma.

Podsjetimo da je parlament u julu razriješio Irenu Radović sa mjesta viceguvernerke.

Guverner je saopštio da je za Hipotekarnu zainteresovan ruski investitor, povezan sa Izraelom.

– Znaćete uskoro što ćemo odlučiti o tome – kazao je Za Hipotekarnu zainteresovan rusko-izraelski investitor Žugić i dodao da nema zvaničnih zahtjeva za spajanje Sosiete ženeral Montenegro i CKB-a.

Ima, kako je dodao, interesovanja za dokapitalizaciju, kvalifikovano učešće i osnivanje novih banaka

Analitika

Podijeli ovaj članak
2 Komentara
  • “Ukoliko ipak dođe do najgoreg scenarija, Fond za zaštitu depozita neće imati problema da isplati garantovane depozite “- ups, od kada je 30 miliona jednako sa mozda cetiri puta vecom brojkom miliona (sabrane obje banke sa malim deponentima)?

    I identifikovani minus jedne banke (vec su objavljeni izvjestaji) ne ukljucuje minuse iz revizije kraja 2017-e, a to je onda ozbiljan problem sistema.

    I naslov je nominalan a ne cinjenican, posto se ovako visoka profitabilnost treba uporediti sa krajem godine i onda se stvarno pricati o bilo cemu

    Kakva namjestena press poruka, posto je svaka banka sistemski vazna ako ima visok nivo malih deponenata (neka guverner njima kaze da su nevazni kao sto sada pokusava da relativizuje pricu koja je od presudnog znacaja za stabilnost sistema i za neoburdavanje povjerenja u bankarski sistem).

    I koliko ce g-diun Markovic (direktor Fonda za zastitu depozita) cutati na ovakve prozivke, koje nisu nista drugo do prebacivanje odgovornosti?

    I ko je potpisao rjesenja o prinudnoj upravi? Koga je nasao da bude zrtveno jagnje kao oko potpisa za ugovor oko autoputa?

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *