Italijanske banke prve žrtve krize u zemlji

Prijedlogom budžeta s deficitom većim od onog koje nalaže fiskalno pravilo Evropske unije, Italija je ponovno izazvala nervozu ulagača, cijena zaduživanja dostigla je najveć nivo u proteklih pet godina, a zemlja se ponovo spominje kao ishodište velike bankarske krize.

Kako je prošle nedjelje upozorio MMF u izvještaju Globalna finansijska stabilnost, ponovni rast prinosa na italijanske obveznice mogao bi biti destabilizirajući za tržišta. Prve žrtve, upozoravaju analitičari, mogle bi biti italijanske banke za koje u svom portfelju imaju veliki iznos državnih obveznica. Kada prinosi porastu, smanjuje se vrijednost obveznica koje drže, narušava njihov osnovni kapital i nameće pitanje njihovog zdravlja.

Iza italijanskih banaka je vrlo teško razdoblje: dugogodišnja recesija u zemlji dovela je do velikog rasta nenaplativih kredita koji su 2015. godine dostigli rekordnih 18 posto ukupno odobrenih kredita. U proteklih nekoliko godina oni su smanjeni i do drugog kvartala ove godine pali su na 11,4 posto, pokazuju podaci talijanske centralne banke. Takođe, neke su banke u međuvremenu ugašene, uključujući Veneto Bancu i banku Popolare di Vicenza.

Drastični pad indeksa

Od likvidacije Veneto banke u junu prošle godine do sredina maja ove godine, pokazuju podaci Bloomberga, sektorske dionice su rasle i indeks koji uključuje italijanske banke povećan je više od 80 posto. No, formiranje populističke koalicije u maju između Pet zvijezda i Lige zaustavilo je taj trend. U posljednjih pet mjeseci indeks ja pao više od 30 posto.

Ulagači strahuju da će rastom cijene zaduživanja poskupiti i trošak finansiranja za italijanske banke. U nastojanju da sačuvaju kapital, pretpostavlja se da bi banke mogle biti manje sklone kreditiranju te da će porasti kamatne stope za građana i poduzeća. Premda su kamatne stope i dalje vrlo niske, već je u avgustu zabilježen njihov rast i ukoliko se on nastavi, to bi moglo pogoditi ionako slabašan oporavak ekonomije. Posljedično, iznosa nenaplativih kredita italijanskih banaka mogao bi opet rast, a njihova kapitalizovanost slabiti. Pritom su veće banke ipak u boljoj poziciji, dok mnogo više razloga za brigu imaju srednje i manje banke.

Prema podacima koje je iznio City Research, povećanje raspona između italijanskih i njemačkih obveznica za 100 baznih poena smanjuje stopu osnovnog kapitala dviju vodećih banaka Intese Sanpaolo UniCredita, za 35 baznih poena. U slučaju dviju srednjih banaka, UBI Banca i Banco BPM, to smanjenje iznosi 56 i 66 baznih bodova. Proteklih godina, pod pritiskom Evropske centralne banke, italijanske banke su značajno poboljšale svoju kapitalnu poziciju. U prosjeku je stopa osnovnog kapitala na kraju prošle godine bila na nivou od 13,8 posto, dok je 2008. godine iznosila 7,1 posto.

Bez pomoći centralne banke

Ako se banke nađu u problemima, kazao je Richard Portes, profesor ekonomije na London Business Schoolu, centralne banke im ovaj put neće pomoći kao za vrijeme finansijske krize 2008. godine. Tada su potrošile većinu raspoloživog oružja. Za Maria Draghija, predsjednika ECB-a, kazao je Portes za New York Times, “biće vrlo teško da smisli još jedan način izlaska iz nevolja”. To je ujedno i glavni razlog zbog čega su ulagači tako zabrinuti oko Italije koja je treća najveća ekonomija u eurozoni (11 posto BDP-a). Italijanski BDP je čak 10 puta veći od grčkog, što znači da problemi u toj zemlji mogu stvoriti i znatno veću štetu.

Izvor: Jutarnji.hr

Check Also

Intervju: Predsjednik opštine Bar Dušan Raičević (video)

U periodu od četiri godine, u Baru je pokrenut niz infrastukturnih projekata koji su planirani da ponude potpuno …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *