Trajhl: Centralna i Istočna Evropa nije „Argentina na Dunavu“

Dodajte komentar
Izvršni direktor Erste banke Andreas Treichl

Prije deset godina, veliki broj „opinion mejkera“ i investitora odjednom je počelo da govori o Centralnoj i Istočnoj Evropi kao ekstremno rizičnoj i povodu za veliku zabrinutost. Neki naročito snažni glasovi su čak sugerisali da je CIE tek jedna „Argentina na Dunavu”. Međutim, mi u Erste – zajedno sa drugim zapadnoevropskim bankarskim grupama aktivnim u CIE – odbacili smo te pozive na uzbunu. Tada, kao i sada, verovali smo u region, njegove ljude i ekonomije.

Erste Group Bank AG objavila je nedavno da će se Andreas Treichl, koji banku vodi više od dve decenije, na kraju 2019. Povući sa njenog čela i da će ga naslediti Bernhard Špalt, koji je takođe dobar dio radnog veka proveo o banci.

“Rukovođenje Erste Bankom tokom njene evolucije od lokalne banke do najvećeg pružaoca finansijskih usluga u regionu Centralne i Istočne Evrope jeste nešto čemu sam posvetio život. To je za mene predstavljalo kako izazov, tako i veliko zadovoljstvo”, rekao je Treichl.

Nova ekonomija dobila je ekskluzivni intervju od Andreasa Treichla, bankara koji je prebrodio i godine uspona, i godine krize, i uspješno doveo banku do novog, digitalnog doba. Zato smatramo da, imajući u vidu tako veliko iskustvo, ima šta da kaže i o sadašnjoj situaciji, ali i o budućnosti bankarstva.

Erste Grupa je protekle godine zabilježila rekordno visoku neto dobit od 1,3 milijarde eura. Ta pozitivna dinamika se takođe nastavila tokom prve polovine 2018. godine. Koji su faktori imali pozitivan efekat na vašu profitabilnost?

Na nas se, kao banku sa čvrstom bazom u privredi, pozitivno odražavaju globalna ekonomska ekspanzija i izuzetna vitalnost ekonomija u Centralnoj i Istočnoj Evropi, sa niskim stopama nezaposlenosti, rastom realnih zarada i povećanjem ekonomske konkurentnosti. To povoljno makroekonomsko okruženje uticalo je na zadržavanje naših troškova rizika na rekordno niskim nivoima i na pad naših problematičnih kredita na nivoe od prije krize. To je takođe doprinijelo rastu tražnje za kreditima kako od strane klijenata fizičkih lica, tako i privrednih društava.

Što se tiče prve polovine godine, naše banke u CIE su ostvarile bolje rezultate nego Austrija, kako u pogledu povećanja prihoda, tako i rasta dobiti. Naše banke u CIE doprinijele su sa više od 80% neto rezultatima Grupe i zabilježile stabilan porast neto dobiti od 22% međugodišnje u prvoj polovini godine.

Kada je riječ o Erste Banci Srbija, u drugom kvartalu su nastavljeni pozitivni trendovi u svim segmentima. Tako, na primjer, nivo loših kredita iznosi 1,96 odsto, što je daleko ispod prosjeka ne samo u Srbiji, već i u Evropskoj uniji.

Ne tako davno, Vaša banka je zabilježila ogromne gubitke – a do njih je došlo pod Vašim vođstvom. U kojoj mjeri ste bili sigurni da će banka i njeno poslovanje u CIE uspjeti da se oporave? Na čemu je bila zasnovana vjera koju ste polagali u region CIE?

Kao i većina drugih ljudi, nisam uspio da predvidim da će nesmotreno ponašanje na američkom tržištu hipotekarnih kredita nižeg kvaliteta uskoro imati ogromne posljedice na globalnom nivou. Prije deset godina, veliki broj „opinion mejkera“ i investitora odjednom je počelo da govori o Centralnoj i Istočnoj Evropi kao ekstremno rizičnoj i povodu za veliku zabrinutost. Neki naročito snažni glasovi su čak sugerisali da je CIE tek jedna „Argentina na Dunavu”. Međutim, mi u Erste – zajedno sa drugim zapadnoevropskim bankarskim grupama aktivnim u CIE – odbacili smo te pozive na uzbunu. Tada, kao i sada, vjerovali smo u region, njegove ljude i ekonomije.

CIE je sastavni dio Evrope, a njene ekonomije ne samo da sustižu Zapadnu Evropu, već takođe igraju ključnu ulogu u podržavanju ukupnog ekonomskog rasta i konkurentnosti EU. Zato smo nastavili da vjerujemo u region i da obezbijeđujemo svoj kapital i finansiranje. Mislim da smo dokazali da smo investitor koji će tu ostati i u dobrim i u teškim vremenima.

Kriza nas jeste primorala da preispitamo šta bi mi kao banka zapravo trebalo da činimo i dovela je do toga da dodatno izoštrimo svoj fokus kao banka za poslovanje sa stanovništvom i komercijalna banka koja postoji da bi pomagala ljudima u regionu da sebi obezbijede i zaštite prosperitet. Ta posvećenost i fokus su se isplatili, pošto su se ekonomije CIE oporavile i ostvaruju bolje rezultate nego EU u cjelini.

Kako ste ubijedili svoje akcionare da vjeruju u vas?

Imali smo veoma dosljednu strategiju: naš cilj je uvjek bio da budemo vodeća banka u istočnom dijelu Evropske unije. Ljudi koji investiraju u Erste znaju da oni pritom takođe ulažu u solidne i dugoročne perspektive koje pruža region u Evropi koji bilježi brz rast. Naši akcionari takođe znaju da smo uvjek fokusirani na poslove sa stanovništvom i komercijalno bankarstvo, pošto to pruža najbližu vezu sa privredama našeg regiona. Možda smo po svojoj suštini štedna banka, ali nas to nije sprečavalo da budemo inovativni – naša platforma za digitalno bankarstvo Džordž je najbolji dokaz za to. Naš pristup bankarstvu se dobro isplatio akcionarima. Prije dvadeset godina, izašli smo na berzu sa kapitalizacijom od jedne milijarde eura. Danas Erste Grupa vrijedi više od 15 milijardi eura. Investitori koji su vjerovali u nas i zadržali akcije Erste Banke u svojim portfolijima tokom ovog perioda, zaradili su izuzetan prinos od više od 7% na godišnjem nivou. Tom prinosu možemo da dodamo četiri milijarde eura isplaćenih u vidu dividendi našim akcionarima tokom proteklih dvadeset godina.

Izvor: Nova Ekonomija

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *