Dugotrajno razdoblje pada kamatnih stopa prouzrokovalo je naglo povećanje broja kompanija ‘zombija’, što bi moglo ugroziti ekonomski rast i spriječiti njihovo podizanje, upozorila je u Banka za međunarodna poravnanja (BIS) u najnovijem izvještaju.
Kompanije zombiji po ekonomskoj su definiciji one koje posluju najmanje deset godina ali zaradom ne uspijevaju da pokriju troškove servisiranja duga. Trenutno ta definicija obuhvata kompanije poput proizvođača električnih automobila Tesle i medijskog diva Netflixa.
Niži troškovi zaduživanja trebali bi u teoriji smanjiti broj takvih kompanija koje su obično manje produktivne od ostalih. No, oni ujedno ublažavaju pritisak na njih i na njihove kreditore da uvedu reda u bilans. Tako im zajmodavci u pojedinim slučajevima nastavljaju odobravati kredite iako ih možda neće moći vratiti, primjećuju u BIS-u.
“Ako je taj efekt dovoljno snažan da priguši rast, rezultat može biti dodatno spuštanje kamatnih stopa”, konstatuju autori BIS-ova izvještaja.
Istraživanje je uključilo i užu definiciju kompanije zombija, za koju se očekuje da će i u predstojećem razdoblju bilježiti nizak nivo profitabilnosti.
Broj kompanija prema obije je definicije značajno porastao od 80-ih godina prošlog vijeka a njihovo se ponašanje primjetno promijenilo, što se vremenski poklopilo s razdobljem pada kamatnih stopa.
Od 2000. godine kompanije zombiji više se zadužuju i rjeđe prodaju imovinu, a taj je trend nastavljen i nakon finansijske krize 2008. i 2009. godine kada su centralne banke vodećih ekonomija svijeta de facto spustile ključne kamatne stope na nulu a neke među njima i u negativnu teritoriju.
Njihov je broj ušesterostručen od sredine 80-ih godina prošlog vijeka a smanjenje nominalnih kamatnih stopa za 10 postotnih bodova moglo bi biti zaslužno za otprilike 17 posto tog povećanja, procjenjuju u BIS-u.
Nicanje kompanija zombija razotkriva dilemu s kojom se suočavaju centralne banke pri kreiranju monetarne politike, zaključuju. Tako niske kamatne stope podstiču agregatnu potražnju u ekonomiji i povećavaju zaposlenost ali veći broj kompanija zombija istovremeno podrazumijeva neracionalnu raspodjelu resursa.
Opstanak kompanija zombija ujedno može istisnuti ulaganja i zapošljavanje u zdravim kompanijama, upozoravaju u BIS-u.
