Proteklih sedam godina Tim Li je upozoravao da će finansijska kriza u Turskoj izazvati šire probleme na globalnim tržištima. Gotovo ga niko nije slušao – sve do sada.
Pad turske lider i mogućnost da će zemlji uskoro biti potrebna finansijska pomoć podstakli su egzodus investitora iz Turske koji je prošlog mjeseca ubrzan kada je valuta pala za 16 posto.
U poređenju s dolarom, lira je ove godine pala za 70 posto, jedan dolar je prve nedjelje septembra vrijedio 6,5 lira.
Postoje znaci da se haos širi van Turske. Vrijednost akcija evropskih banaka je opala, a kineska, brazilska i meksička valuta su oslabile.
Iznenada su do tada ignorisana proročanstva Lija – da će se decenijska praksa turskih kompanija i građevinskih preduzetnika da troše jeftina strana dugovanja loše završiti – prestala da djeluju nevjerovatno.
“Turska je kanarinac u rudniku uglja. Imaćemo još jedan krah koji će na neki način biti gori od onog 2008”, rekao je Li.
Njegovo mišljenje mnogi ne podržavaju. Američka berza dostiže nove visine. Nervoza oko trgovinskog rata Amerike sa Kinom i Evropom mahom je prevaziđena. Čak i u zemljama u razvoju finansijska tržišta dobro napreduju.
Tim Li (58) radio je dvije decenije kao ekonomista za britansku kompaniju GT Management, a sada piše njuzleter piEconomics u Konektikatu. Pred kraj 2011. objavio je predviđanje da će Turskoj biti potrebna pomoć od sto milijardi dolara.
U tom trenutku, centralne banke iz cijelog sveta su pumpale novac u svoje ekonomije koje su se oporavljale od finansijske krize. Li je primijetio da turske banke pozajmljuju dolare kako bi davale zajmove turskim kompanijama u razvoju.
Takođe je vidio da turska ekonomija počinje sve više da se oslanja na finansiranja stranih investitora. To mu se učinilo sličnim onom što se događalo u Tajlandu nekoliko godina prije azijske finansijske krize 1997.
U mjesečnim porukama investitorima vraćao se na temu Turske i njenih rizika. U tekstu iz 2013. bio je još precizniji. Lira koja je tada išla 1,9 za dolar, pašće na 7,2.
U to vrijeme turska ekonomija je cvjetala. Ali se u narednih pet godina situacija pogoršala.
Jedan rezultat toga da imate bilijarde dolara novog novca dostupnog u centralnim bankama jeste da je vladama i kompanijama u “vrućim” ekonomijama bilo laške da pozajmljuju novac u dolarima – umjesto u svojoj valuti – kako bi finansirale investicije i druge planove razvoja.
Danas, Institut za međunarodne finansije navodi da je korporativni dug u stranoj valuti 5,5 bilijardi dolara, najviši do sada.
A Turska se oslanja na taj dug u stranoj valuti više nego bilo koje tržište u usponu. Korporativna, finansijska i druga dugovanja u stranim valutama, mahom dolarima, predstavljaju oko 70 posto turske ekonomije, navodi Institut. Turske kompanije i preduzetnici koristili su pozajmljene dolare kako bi platili nove fabrike, tržne centre i nebodere koji sada dominiraju istanbulskom panoramom.
Prijetnja je da će, ako lira izgubi vrijednost, kompanijama biti sve skuplje da plate svoja dugovanja u dolarima. Zapravo, više njih je već reklo da ne mogu da vrate ove pozajmice.
“Tamošnje kompanije su samo ignorisale sve rizike i nastavile da pozajmljuju u dolarima”, rekao je Li. A to ima potencijal da se proširi i na druga tržišta. Američki investitori, na primjer, vlasnici su 25 procenata turskih obveznica i više od polovine javnih turskih akcija, navodi Institut. Ovih dana Li nije jedini koji upozorava na turski ekonomski i finansijski sistem. Njega i druge investitore brine to da bi Turska mogla da bude nagovještaj onoga što čeka ekonomije koje su porasle zahvaljujući jeftinim dugovanjima.
Džastin Levenez, koji vodi Openhajmerov fond za tržišta u razvoju, najveći te vrste u Americi, kaže: “Mislim da većina ljudi nije razmislila o širim implikacijama onoga što se dešava u Turskoj. Globalni razvoj je zapravo mnogo slabiji nego što ljudi misle.”
Li ponavlja svoju mračnu poruku: Pozajmice će se teže dobijati, dolar će skočiti a onda će uslijediti serija finansijskih zatvaranja. Investitori će pobjeći iz ekonomija u razvoju a onda i iz Evrope, i na kraju sa američkog tržišta.
“Ovoga puta neće doći do bankarske krize već do krize finansijskog tržišta”, rekao je Li. “Siguran sam da će se to dogoditi.”
Izvor: Nedeljnik.rs
