Pejaković: Ni jedna banka neće napustiti tržište

Niti jedan aspekt kontrole poslovanja banaka, kao ni međunarodna bankarska praksa ni međunarodna sudska praksa, ni stavovi vrhovnih sudskih instanci u okruženju, kao Kasacioni sud u Srbiji, državi kod koje su se na dio prvostepenih presuda ugledali pojedinci, ne ukazuju da može doći do upitnosti zakonitosti naplate nadoknada prilikom obrade kreditnih zahtjeva, kazao je u intervjuu za “Dan” generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG) Bratislav Pejaković.

“Ne očekujemo udar na finansijsku stabilnost, ali naravno trudimo se da problematiku približimo, kako stručnoj, tako i laičkoj javnosti”, rekao je Pejaković i dodao da banke u Crnoj Gori posluju u skladu sa zakonima države, međuiarodnim standardima i dobrom bankarskom praksom.

Kako komentarišete to što neke od banaka neće biti u mogućnosti da ispune obaveze zbog regulatornih zahtjeva od strane Centralne banke (CB]],G)?

Pretpostavljam da vaše pitanje potencira dio stava koji se čuo iz CBCG, gdje je navedeno da su tri banke u prošloj godini bile ranjive. Međutim, u sklopu iste izjave navodi se da su dvije banke kroz akcione planove izašle iz zone ranjivosti, ali za jednu status isključivo zavisi od sudskih sporova koji su u toku, uz konstataciju da su preduzete sve mjere koje su ia raspolaganju od interne reorganizacije, racionalizacije do dokapitalizacije. Ne raspolažem podatkom koji bi ukazivao na negativne trendove kod bilo koje banke, a da. nije adekvatan monitoring kako za dobre, tako i za manje dobre pokazatelje u poslovanju pojedinih banaka. Postojeća regulativa, proces harmonizacije sa EU propisima i tvining program sa centralnim bankama Njemačke, Holandije i Hrvatske koji je u toku, daje nam pravo da imamo pozitivne i optimističke poglede na razvoj banaka u Crnoj Gori.

Da li će u takvim uslovima to inicirati njihov odlazak sa crnogorskog tržišta?

Odgovor na prethodno pitanje ukazuje da niti ima naznaka da bilo koja banka koja je registrovana u Crnoj Gori napušta tržište, niti za to ima razloge. Sa druge strane, akcionari u skladu sa strategijama mogu da pojačaju kapital postojećih banka, za šta imamo više primjera, ili da odluče da kupe neku od banaka da bi ojačali prisustvo na tržištu na kojem vide perspektivu, ili prodaju banku, jer imaju dobru cijenu, potrebu za transfer kapitala u neki drugi posao itd., ali to je sve sastavni dio tržišne ekonomije, gdje regulator svakako u skladu sa postojećim zakonskim i podzakonskim rješenjima daje konačan sud o inicijativi kupoprodaje.

(Cijeli intervju u današnjem Danu)

Check Also

Digitalni marketing – Growth hacking za potpune početnike: Šta je, kako izgleda u praksi i kome koristi?

Ukratko, u svijetu u kojem se sve vrti oko kupaca, kompanije su svoj rast, i …

4 KOMENTARI

  1. Citat”…dodao da banke u Crnoj Gori posluju u skladu sa zakonima države, međuiarodnim standardima i dobrom bankarskom praksom.”

    U sistemu sa pretjeranim licenciranjem u prethodnih skoro pet godina, koje će promjenom minimalnog početnog kapitala, izazvati nasilnu konsolidaciju, što može biti mač sa dvije oštrice, kad se spoje dvije gavane banke, a gdje prijeti značajni rizik kolapsa dvije banke, nema što- aplaudiranje se nastavlja.

    • Pretjeranog licenciranja ne moze biti, ili neko ispunjava zakonske osnove za osnivanje banke ili ne. Svako drugo tumacenje je protekcionizam za postojece ili privilegija pojedinih koji iskazu zelju i sl.

      Nasilne konsolidacije ne moze biti jer sve banke raspolazu znacajno vecim iznosom kapitala nego sto je obaveza pri osnivanju. Kapital daje snagu banci da podrzava vece projekte. Ovo su osnove bankarstva i nije u redu buniti laike i vidjeti samo crnilo.

  2. ali glavno je da urednici ekonomskih redakcija ćute i aplaudiraju, takođe, pa će postavljati pitanja kada već bude kasno a kada budemo u dubokoj krizi

    tada to neće biti samo odgovornost glavnog političara zemlje odnosno nejgovih neznavenih poslušnika-moćnika, nego sakoga ko prati bankarski sektor zemlje
    ili ne možemo izdržati da nam NVO liderke ne prisustvuju kolegijumima i one određuju udarne teme ekonomije, iako o tome ne znaju ništa ali im se može da uređuju iako to ne bi trebale da rade, ako se ozbiljno bave temama oko EU reformi

    • Zašto su blokirane infomacije o slučju poslovnice ADICCO u Gintaša i ko je odgovarao za 2.miliona kredita koji su dati koristeći lažne pečate MUP i Elektrodistribucije. Niko se nije očitovao, ni Centrala Adicco ni odgovorni direktori Šon i Miketić ni Specijalno tužilaštvo. Mediji ne smiju da ne izgube reklame. Nema komentara ni nezavisnih analitičara iako svi sve znaju.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *