Crnogorski “zlatni pasoši” biće pod lupom Evropske komisije

Dodajte komentar

Crna Gora moraće da se, prilikom davanja državljanstva stranim investitorima, uskladi sa evropskim strogim normama i kriterijumima za sprečavanje bezbjednosnih rizika i to će biti procijenjeno u toku pregovaračkog procesa, poručili su iz Evropske komisije (EK).

Vlada je 26. jula usvojila program sticanja državljanstva na osnovu ulaganja, a plan je da počne da se primjenjuje 1. oktobra

Iz EK su za “Vijesti” rekli da države članice treba da obezbijede preduzimanje neophodnih koraka u cilju sprečavanja bezbjednosnih rizika prilikom davanja državljanstva. One takođe moraju primijeniti rigorozne kriterijume za identifikovanje i suzbijanje kriminaliteta i korupcije.

“Davanje državljanstva je nacionalna nadležnost. Kao što se očekuje od država članica EU i zemlje kandidati bi trebalo da iskoriste svoje prednosti da dodijele državljanstvo u duhu iskrene saradnje i da se uzdrže od bilo kojih mjera koje bi mogle ugroziti postizanje ciljeva Unije. Crna Gora, kao i sve ostale zemlje kandidati, moraće da se uskladi sa ovim normama i kriterijumima. To će biti procijenjeno u toku pregovaračkog procesa”, rekli su iz pres službe EK odgovarajući na pitanja “Vijesti” koja su upućena evropskoj komesarki Veri Jourovoj.

“Vijesti” su komesarku, koja je nedavno krtikovala pojedine članice EU zbog dodjele “zlatnih pasoša” da li program dodjele državljanstva na osnovu ulaganja, koji je pripremilka Vlada Crne Gore, može donijeti korist državi kako tvrdi izvršna vlast, koje rizike program nosi i može li usporiti evropski put Crne Gore.

Jourova je prošle sedmice od članica EU, koje dodjeljuju “zlatne pasoše” bogatašima iz zemalja van EU zatražila da učine više kako bi se osiguralo da takva državljanstva ne dobiju kriminalci.

“Dodjela državljanstva može biti ozbiljan bezbjednosni rizik, zato što ono daje prava kao što je sloboda kretanja u EU”, rekla je Jurova za njemački Velt. Brisel smatra da državljanstvo treba dodijeliti samo u slučajevima gdje postoji prava veza sa državom. Malta i Kipar su među zemljama koje su se našle na meti kritika.

Šef Delegacije EU u Podgorici Aivo Orav kazao je dan nakon usvajanja programa da crnogorska Vlada treba pažljivo da razmotri pitanje ekonomskog državljanstva kako ne bi napravila bilo kakvu prepreku na putu Crne Gore prema EU.

Vladin Program ekonomskog državljanstva biće, kako je predviđeno, dostupan za najviše 2.000 najreferentnijih aplikanata iz zemalja koje ne pripadaju EU i to tokom ograničenog perioda od tri godine.

Zainteresovani pojedinci će imati opciju da ulože 250.000 eura u neki od razvojnih projekata koji je prethodno odobrila Vlada u nerazvijenom području Crne Gore ili 450.000 eura u razvijenom području.

Vlada će, pored toga, naplaćivati naknadu do 100.000 eura po podnesenom zahtjevu. Naknada će biti usmjerena u poseban fond za razvoj nerazvijenih područja.

Iz Vlade tvrde da to nije projekat prodaje pasoša i ekonomskog državljanstva, već projekat koji treba da obezbijedi ekonomski razvoj i ubrza ispunjenje ekonomskih kriterijuma koji su dio evropske agende Crne Gore.

Zbog sugestija EU Vlada je 2010. obustavila program ekonomskog državljanstva. Tada je predlog bio da crnogorsko državljanstvo košta 500.000 eura, od čega je dobar dio trebalo da ide u državnu kasu.

Vlada je krajem jula 2016. godine ponovo počela da radi na programu ekonomskog državljanstva i usvojila odluku o postupku izbora ponuđača za izradu i realizaciju posebnog programa ekonomskog državljanstva.

Posljednjih godina na predloge Vlade i predsjednika dijeljeni su crnogorski pasoši, čak i osumnjičenim za krivična djela u svojim zemljama. Među “poznatim Crnogorcima” su bivši palestinski ministar Muhamed Dahlan kojeg palestinske vlasti sumnjiče za pronevjeru više stotina miliona iz državnih fondova, kao i bivši premijer Tajlanda Taksin Šinavatra koji je u toj državi osuđen za korupciju.

Vijesti online

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *