Kinezi i crnogorski autoput privlače svjetsku pažnju: “Neće biti sukcesije teritorije, ne zna se ukupna cijena”

Portal Architectureal Digest objavio je nedavno tekst u kojem su Crnu Goru prozvali budućom Francuskom rivijerom, koja se u posljednjoj deceniji razvila kao obavezna destinacija onih sa dubljim džepom.

Ovaj portal nije jedini koji u superlativu piše o Crnoj Gori, ali se izdvojio predviđanjem da će Crna Gora biti nova Azurna obala, te da su naše šanse šarm i duša, koju poznata svjetska ljetovališta, u borbi za zaradu, polako gube.

Tekst obiluje lijepim opisima Crne Gore, ali, na žalost, i netačnim informacijama.

Portal, tako, navodi da će nas najveća saobraćajna investicija u istoriji koštati 3,2 milijarde eura, da ćemo otplaćivati kredit  do 2040. te da će, ukoliko Crna Gora ne bude mogla da isplati taj novac kompaniji CRBC, kineska Vlada imati pravo na dio crnogorske teritorije!

Pošto crnogorski autoput nije prvi put u fokusu zapadnih medija, pa još u geopolitičkom kontekstu posmatran, tražili smo reakciju Ministarstva saobraćaja i pomorstva.

Iz tog resora su nam nezvanično saopštili da su navodi u tekstu netačni.

“Netačno je da smo sa kineskom kompanijom dogovorili izgradnju čitavog autoputa. Podatak da će autoput koštati 3,2 milijarde je takođe neopuzdan, jer će, po dosadašnjim grubim procjenama, koštati značajno manje. Dio o teritorijalnoj sukcesiji takođe nije tačan. U ovom dijelu teksta autor djeluje vrlo neupućeno, jer su navodi u vezi sa autoputem dati potpuno amaterski i neprovjereno”, kazali su nezvanično portalu Antena M iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva.

Izgradnju autoputa u Crnoj Gori od početka prate brojne polemike. Koliko će koštati, do kada će biti otplaćivan, je li trasa kojom je planiran najbolja, koliko će skratiti putovanje, i hoće li nam se, na kraju, isplatiti?

U posljednje vrijeme upravo je geopolitički aspekt u centru pažnje. Političari, analitičari i mediji analiziraju uticaj Kine na Balkan kroz sve veći broj značajnih investicija u infrastrukturne projekte.

Tako je evropski komesar Johanes Han nedavno poslao alarmantnu poruku upozorenja da bi Peking mogao da pretvori zemlje regiona u “trojanske konje” koji će jednog dana postati članice Evropske unije.

Han je tada rekao za Politiko da bi se “kombinacija kapitalizma i političke diktature” Kine mogla dopasti nekim liderima regiona.

Kao primjer za to, Han je naveo Crnu Goru i gradnju autoputa.

“Taj čuveni autoput je neka vrsta šeme ili, recimo, poslovni model, koji Kinezi koriste. Ponude više-manje atraktivne kredite, i onda ih pretvore u kapital”, kazao je Han.

Zvanična Podgorica nije komentarisala tu nediplomatsku izjavu komesara za proširenje!?

U regionu, po kuloarima, odavno se, međutim, govori o Hanovom biznisu kao faktoru koji, moguće, utiče na njegove političke poteze?!

Kineska kompanija CRBC se u međuvremenu sprema za još jedan veliki projekat.

Gradiće prvu fazu mosta Pelješac s pristupnim putevima za oko 346 miliona eura.

Izgradnjom mosta preko Jadranskog mora u Malostonskom zalivu, povezaće se Dubrovačko-neretvanska županija s ostatkom Hrvatske i olakšati protok robe i ljudi posebno tokom turističke sezone.

I dok kineski neimari osvajaju Balkan, još jedna velika politička i ekonomska sila okreće se Balkanu. To su SAD, a brojni analitičari smatraju da je Donaldu Trampu Balkan postao strateški važan.

I bivši strateg Donalda Trampa Stiv Benon nedavno je rekao da bi Balkan u novom geostrateškom okruženju mogao dobiti mnogo važnije mjesto na svjetskoj sceni.

“Evropa je veoma važna za predsjednika Trampa i očigledno vrlo važna za Sjedinjene Države, jer ste vi majka-civilizacija iz koje je novi svijet nastao,” kazao je Benon koji smatra da će Balkan postati mnogo važnije mjesto na svjetskoj sceni, gdje u novom geostrateškom okruženju Kina, Iran i Turska formiraju neku vrstu saveza.

O uključenom alarmu u uticajnim redovima na Zapadu govori i pismo 16 američkih senatora koji su zabrinuti zbog potencijalnih zahtjeva Međunarodnom monetarnom fondu za spašavanje zemalja koje su prihvatile, kako su naveli, kinesko “predatorsko finansiranje infrastrukture“, misleći i na Crnu Goru.

Senatori su zato zatražili od Sjedinjenih Država da iskoriste svoj uticaj u MMF-u i zaustave nastavak projekata “Pojas i put” kako bi se, kako su naveli, spriječilo stvaranje svjetskog ekonomskog poretka u kojem dominira Kina.

Dok traju polemike o mogučim planovima Kine da svoje investicije iskoristi za strateške političke ciljeve, podsjetimo na zvaničnne podatke, barem kad je crnogorski autoput posrijedi: kineska kompanija CRBC dionicu autoputa od Podgorice do Mateševa gradi uz finansijsku pomoć Exim banke, koja osigurava 688 miliona eura, odnosno 85 odsto ukupnih sredstava, dok sa preostalih 15 odsto, ili 122 miliona eura, učestvuje država Crna Gora.

Rok otplate kredita je 20 godina, uz grejs period od šest godina, a godišnja kamatna stopa je dva odsto.

Cijena je 19,7 miliona eura po kilometru.

Kako je najavio ministar saobraćaj i pomorstva Osman Nurković, najzahtjevnija dionica autoputa trebalo bi da bude gotova do maja 2019., ali je nagovijestio i moguće probijanje roka. Iz CRBC i dalje tvrde da će posao biti gotov na vrijeme.

AntenaM

Check Also

Od početka godine preko dva miliona putnika prošlo kroz crnogorske aerodrome

Mjesec i po ranije u odnosu na prošlu godinu, crnogorski aerodromi došli su do cifre …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *