Zavod kreativnim brisanjem smanjuje nezaposlenost

Dodajte komentar

Broj nezaposlenih u Crnoj Gori na kraju juna iznosio je 42.737 i bio je za 3.256 manji nego na isti dan prošle godine, navedeno je u polugodišnjem izvještaju o radu Zavoda za zapošljavanje.

Međutim, iz tabela Zavoda se vidi da je do tog smanjenja došlo brisanjem nezaposlenih sa evidencije i rastom zapošljavanja proteklih mjeseci, ali većinom u javnoj upravi. Padu nezaposlenosti doprinijelo je to što formalno nezaposleni, koji rade na crno ili imaju druge prihode, više ne moraju da se prijavljuju na biro da bi imali zdravstveno osiguranje već to pravo ostvaruju direktno kod Fonda za zdravstvo.

Stopa nezaposlenosti na kraju juna ove godine bila je 18,42 odsto, dok je u junu prošle godine iznosila 20,16 odsto.

Uprava Zavoda za zapošljavanje, na čijem čelu je Suljo Mustafić, prije desetak dana održala je konferenciju za medije na kojima se pohvalila rezultatima rada a naručito smanjem broja fakultetski obrazovanih i mladih na evidenciji nezaposlenih. Nijesu naveli zbog čega je to tako.

Od početka ove godine stupila su na snagu nova stroža pravila za brisanje nezaposlenih sa evidencije, tako je već u januaru “izbrisano” 4.946 nezaposlenih, od čega su svega 664 izbrisana jer su dobili posao na određeno ili neodređeno. Sa evidencije se brišu svi nezaposleni koji se nalaze na nekim obukama za stručno osposobljavanje, kao i oni koji se u minut ne jave Zavodu na obnovu evidencije.

Među “obrisanima” najviše je visokoškolaca i mladih, koji se nakon završetka zvanične škole nalaze na “stručnom usavršavanju”. Razlog za njihovo brisanje je što u tom trenutku “nijesu na raspolaganju za zaposlenje”. Kada se oni vrate sa “usavršavanja” i postanu raspoloženi za zaposlenje, na “brisanje” odlazi druga grupa i tako se stalno van evidencije nalazi tri do četiri hiljade stvarno nezaposlenih.

Kada je krajem 2016. godine objavljeno da se među nezaposlenima u Crnoj Gori nalazi 11.776 sa završenim fakultetom ili četvrtina ukupnog broja nezaposlenih, Vlada i Zavod su to shvatili poraznim za državu i pronalazili kreativne načine njihovog brisanja sa evidencije a kasnije su i zvanično priomjenili pravilnik. Sada se na evidenciji nezaposlenih nalazi svega 5.833 nezaposlenih sa fakultetskom diplomom ili šest hiljada manje nego prije samo godinu i po.

Na evidenciji Zavoda sada se nalazi 4.142 nezaposlenih koji imaju do 25 godina starosti, prije samo godinu bilo ih je dvije hiljade više. Kako za starije nezaposlene ima manje mogućnosti za brisanje sa evidencije, a i poslodavci ne trče za njima, njihov broj raste. Nezaposlenih koji imaju od 40 do 50 godina života na evidenciji sada ima 9.977 ili petsto više nego prije godinu, a onih sa preko 50 godina ima 13.470 ili 1,2 hiljade više. Na evidenciju Zavoda se tokom ovih šest mjeseci prijavilo 14.356 novoprijavljenih što je za šest hiljada manje nego u istom periodu lani.

Poslodavci su za ovih šest mjeseci oglasili 18 hiljada slobodnih radnih mjesta ili za oko 800 manje. Tražili su 7,5 hiljada nekvalifikovanih ili polukvalifikovanih radnika, 8,7 hiljada sa diplomom srednje škole i 2,5 hiljada visokoškolaca.

Za ovih šest mjeseci preko Zavoda je zaposleno 8.339 nezaposlenih, dok je u istom periodu lani bilo 6.791 zaposlenje. U trgovini i turizmu je zaposleno po hiljadu i po nezaposlenih, administrativne i pomoćne djelatnosti hiljadu, ostale uslužne djelatnosti 800… U sektoru državna uprava za ovih šest mjeseci, u kojima su se desili predsjednički i lokalni izbori u većini opština, zaposlena su 382 radnika dok je u istom periodu lani zaposlenje u ovom sektiru iznosilo 126 zapošljavanja. U obrazovanju je bilo 717 zapošljavanja, a lani 390, u zdravstvu je zaposleno 374 a lani 323…

U prvoj polovini 2018. godine izdato je 14.941 dozvola za rad i zapošljavanje stranaca, što je za 1.854 ili 14,17 odsto više u odnosu na isti period 2017. U utrošenim kvotama za zapošljavanje stranaca, kako je navedeno u izvještaju, pretežno učešće (80,2 odsto), imaju četiri grupe zanimanja: građevinarstvo, usluge smještaja i ishrane, ostale uslužne djelatnosti i trgovina.

 Pad nezaposlenosti najveći u Herceg Novom i Kotoru

U samo tri opštine u Crnoj Gori je u ovom periodu došlo do povećanja broja nezaposlenih, to su Andrijevica sa 910 u junu prošle godine na ovogodišnjih 993, Plavu sa 1.537 na 2.406 i u Rožajama sa 3.076 na 3.316.

U ostalim opštinama nezaposlenost je smanjena za dva do 18 odsto, osim u Herceg Novom i Kotoru gdje je skoro prepolovljena. U Herceg Novom je smanjena sa 1.276 na 698 a u Kotoru sa 552 na 321. Značajnijeg procentualnog smanjenja bilo je još u Ulcinju sa 1.596 na 1.041 i u Šavniku sa 115 na 80.

 Za samozapošljavanje 225 hiljada, za naknade nezaposlenima 5,8 miliona

Zavodu su u toku ovih šest mjeseci podnijeta 54 zahtjeva za dodjelu kredita, ukupne vrijednosti 340.000 eura, čijom realizacijom bi se otvorilo 68 novih radnih mjesta. Nakon procedure kod regionalnih komisija, upravni odbor Zavoda odobrio je 34 kredita vrijednih 225.000 eura, čijom realizacijom je omogućeno otvaranje 45 novih radnih mjesta. Prema ovom odnosu otvaranje novog radnog mjesta košta pet hiljada eura.

U posmatranom periodu kontrolisano je 18 korisnika kredita, od čega je devet potpuno namjenski koristilo novac, sedam je bilo u fazi realizacije, a kod dva je utvrđeno nenamjensko trošenje kredita i protiv njih je pokrenut postupak.

Tokom ovih šest mjeseci, 27 korisnika ranije dodijeljenih kredita je vratilo odobreni novac, a tri su u međuvremenu odustala od kredita.

Naknadu iz osiguranja od nezaposlenosti, koja iznosi 40 odsto minimalne zarade – 77,20 eura ili za nezaposlene invalide druge i treće kategorija koja vrijedi koliko i minimalna penzija – 125,63 eura, tokom ovih šest mjeseci prosječno je dobijalo 9,1 hiljada nezaposlenih ili za oko 800 više nego u istom periodu lani. Za pola godine u 2018. godine za ove naknade je isplaćeno ukupno 5,8 miliona eura.

Propale industrije, a na birou 3.200 mašinaca, 1.600 tekstilaca i obućara

Da je Crna Gora prije par decenija imala razvijenu prerađivačku industriju i njome prilagođen obrazovni sistem vidi se iz kvalifikacija onih koji čekaju na posao.

Na biroima posao čeka i 1.492 mehaničara i mašinista, 1.108 obrađivača metala, 538 mašinskih konstruktora i projektanata, 355 mašinskih tehnologa, 206 montera u mašinstvu i 144 metalurga. Crna Gora više nema giganata mašinske industrije, a u kompanijama koje sada preživljavaju radi mnogo manje nego što mašinaca ima na birou. U Kombinatu aluminijuma ima oko 550 zaposlenih, Željezari 300, Daidu Kotor 160, Metalcu Nikšić 100…

U Crnoj Gori su odavno propale tekstilna, obućarska i industrija namještaja a poslu se nada 1.098 proizvođača odjeće, 261 obućar i kožni galanterist, 233 tekstilaca, 92 kožara i krznara, kao i 386 prerađivača drveta.

Na birou je najviše trgovaca, tri hiljade, zanimanja za ugostiteljstvo i turizam 2,8 hiljada i ekonomista 2,4 hiljada, od čega 800 sa diplomom fakulteta. Nezaposlenih sa društveno-humanističkim zanimanjima ima 1,8 hiljada, a vaspitača i nastavnika društveno humanističkih oblasti 1.097.

Vijesti online

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *