Je li Turska pred ekonomskim slomom?

“Oni mogu imati svoje dolare, ali mi imamo svoje ljude i Boga. Nemojte brinuti, mi nećemo izgubiti ekonomski rat iako se protiv nas vode različite kampanje.” Ovim se riječima građanima obratio turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan kako bi smirio očekivanu paniku. Jer, jutro je započelo s viješću Financial Timesa: “Turska lira je pala dodatnih 10 posto”.

A takva vijest je sasvim dovoljna da izazove poremećaj na svjetskim tržištima: “Na evropskim su berzama u petak ujutro cijene dionica pale jer su ulagači oprezni zbog pada azijskih berzi i snažnog pritiska na rusku rublju i tursku liru na valutnim tržištima”. Da bi se nakon toga oglasio i američki predsjednik Donald Trump koji je poslao novi tvit kojim je dodatno srušio nade Ankare u pozitivan razvoj: “Upravo sam dao odobrenje da se udvostruče carine na čelik i aluminij iz Turske”.  Nakon čega je lira još dodatno potonula.

Lira je od početka ove godine izgubila nešto više od trećine svoje vrijednosti, a sadašnji je strmoglavi pad izazvala odluka Sjedinjenih Američkih Država da nametne sankcije dvojici ministara u vladi zato što američki pastor Andrew Brunson i dalje u turskom zatvoru.

Šta će Turci?

No, bitno je veći problem za Erdoğana kako će reagovati Turkinje i Turci, hoće li i oni okrenuti leđa svojoj valuti i potražiti spas u dolaru ili euru, dok je zlato uvijek sigurno utočište pojedinaca kao i velikih investitora. Pa je stoga Erdoğan poručio: “Ako imate dolare, eure ili zlato u svojim madracima, pođite u banku i zamijenite ih za tursku liru. To je pitanje nacionalne borbe”. Taj je poziv, sad već vapaj, uputio već drugi put u nekoliko posljednjih nedjeluja, ali ljudi baš ne pokazuju pretjerani interes da ga poslušaju – patriotizam uvijek gubi bitku sa stanjem u novčaniku.

“Tako će moj narod odgovoriti onima koji su nam objavili ekonomski rat”, dodao je optuživši tajanstveni “lobi kamatnih stopa” koji nije pobliže definisao. Indikativno je i da je Erdoğan ovu poruku uputio iz crnomorske pokrajine Rize u kojoj je rođen kako bi osigurao da neće biti negativnih reakcija ljudi. Očekuje se, naime, da ga njegovi zemljaci i susjedi podrže dok bi stanovnici Ankare, pa i Istanbula u kojem je bio gradonačelnik (i gdje se sklonio tokom propalog vojnog udara u ljeto 2016. godine), mogli izviždati. On to ne voli, a loše bi izgledalo za čovjeka koji je uvjeren u svoju ulogu ljubljenog turskog vođe.

Srećni turisti

A da je Turska uistinu postala autoritarna zemlja potvrđuje informacija koju prenosi AFP da se na lokalnim televizijama pitanje kraha lire gotovo uopšte ne spominje, glavna su vijest velike poplave u pokrajini koju je predsjednik posjetio. No, dok Erdoğan brine brige kako zaustaviti pad valute, postoji i grupa ljudi koja je izuzetno zadovoljna zbog takvog razvoja stanja: turisti, jer za svoje dolare i eure dobijaju bitno više turskih lira. Pa će ovaj sveukupno negativan trend ipak imati i jednu pozitivnu stranu, a to je povećanje turističke potrošnje. No, taj segment je preslab da bi pomogao ukupnoj ekonomiji. Udio turizma u turskom BDP-u iznosi svega oko 5 posto.

Glavni je problem analitičara, ekonomista i, što je za Tursku najvažnije, ulagača da će Erdoğan nastaviti da vodi ekonomsku politiku. On je naime, kako pristojno navode, “slabo informisan po pitanju kamatnih stopa”. Stoga postoji veliki strah u poslovnoj zajednici da centralna banka, koja je takođe pod njegovom potpunom vlašću, neće poduzeti potrebne korake da zaustavi pad lire pri čemu je podizanje kamatnih stopa jedan od koraka u tom smjeru. Teško da će ih umiriti i jučerašnji nastup ministra finansija.

Berat Albayrak je u Istanbulu predstavio “novi ekonomski model” garantujući da će centralna banka biti nezavisna u sprovođenju svoje politike. Skepsa ulagača je razumljiva jer je Albayrak zet predsjednika Erdoğana. I teško da će moći odbiti njegov zahtjev. Albayrak je rekao i kako će se zalagati za strogu monetarnu i finansijsku politiku te vraćanje budžetskog balansa i jačanje njegovog kvaliteta.

Tri evropske banke

No, problem, jasno, nije samo turski, kao što to već biva u globalizovanom svijetu. Evropska centralna banka (ECB) već nekoliko nedjelja s velikom pažnjom prati zbivanja u Turskoj, prenosi Financial Times, i to u svjetlu izloženosti evropskih banaka na tom tržištu. Situacija još nije kritična, ali tri su banke u opasnosti: španska BBVA, italijanski UniCredit te francuski BNP Paribas.

A da se u nevolji najbolje obratiti prijatelju kojeg muče iste muke potvrdio je juče i Erdoğan. Nakon što je stigla vijest o Trumpovim sankcijama odmah se javio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Prema saopštenju razgovarali su o “jačanju ekonomskih i trgovinskih veza” (ne treba zaboraviti da je 2015. godine, nakon što je turska vojska srušila ruski borbeni avion, Moskva nametnula sankcije Ankari). Jer, nove sankcije koje je Trump najavio protiv Rusije ozbiljno su uzdrmale rusku rublju. Dakle, o tome su razgovarali.

Turska će vjerovatno morati da traži novu pomoć MMF-a

Ugledna analitička kuća Teneo procjenjuje da će jedan od vjerovatnih scenarija koji će Turska morati prihvatiti kako bi zaustavila danje otklizavanja zemlje u krizu, a nije isključeno niti u recesiju, biti prihvatanje pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). No, tu postoji problem jer Erdoğan na svaki način mora da izbjegne da ga se doživljava kao gubitnik na ekonomskom planu iako je upravo zbog njegove politike Turska došla u sadašnju situaciju. Analitičari iz Tenea stoga procijenjuju da će Erdoğan, ali samo u slučaju najveće nužde, s Christine Lagarde, čelnicom MMF-a, dogovoriti saradnju, ali je javno prikazati ne kao dolazak Fonda u pomoć turskoj vladi već “zajenički aranžman vlade i MMF-a kako bi se uhvatili u koštac s ekonomskim izazovima s kojima se zemlja suočava”. Opozicija je trenutno u previranju nakon izbora pa će situacija utoliko biti lakša, ali sasvim je jasno da već sadašnja situacija predstavlja izuzetno težak udarac Erdoğanu i potvrđuje da on ipak nije i neće biti “Atatürk”.

Raspad planiranih vladinih politika

Spor sa SAD-om

Ankara je uvjerena da iza neuspjelog puča stoji turski propovjednik Fethullah Gülen koji se preselio u SAD. Turska traži da im ga izruče, ali Washington smatra da mu nisu dati valjani dokazi za takav korak.

Krah politike u Siriji

Turska je davala podršku pobunjenicima koji su gotovo u potpunosti savladani, a protivila se Bašaru al-Asadu koji se učvrstio na vlasti.

Konflikt s Evropom

Evropa se snažno protivi turskom odstupanju od modernih vrijednosti kao što je sloboda govora – imaju najviše novinara u zatvoru na svijetu i jačanju autoritarizma.

I NATO je problem

Članice s izuzetnim nezadovoljstvom gledaju na jačanje sigurnosnih veza između Moskve i Ankare, posebno kad je riječ o kupovini proturaketnog sistema S-400. SAD zbog toga neće dozvoliti Turskoj kupovinu novih aviona F-35 jer postoji opasnost da ih Rusija dobije na uvid.

Biznis.ba

Check Also

Koliko zarađuju kompanije koje se bave prodajom oružja

Industrija oružja jedna je od najunosnijih privrednih grana na svijetu. Prema podacima Štokholmskog međunarodnog instituta …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *