Bez značajnijeg rasta prinosa u eurozoni

Tržišta obveznica u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CIE) suočila su se u drugom kvartalu sa još jednim talasom promjena stopa.

Osim toga, ne samo da su se prinosi povećali, već su i valute oslabile. Učinak obveznica u lokalnoj valuti bio je duboko u negativnoj zoni i iznosio je – 4,3 odsto. Samo je Hrvatska uspjela da izbjegne negativan učinak svojih petogodišnjih obveznica u lokalnoj valuti (mjereno u eurima) djelimično zahvaljujući i tome što je kuna bila podržana snažnom sezonskom potražnjom. Program kupovine državnih obveznica Evropske centralne banke bliži se kraju – do septembra bi neto kupovina trebalo da dostigne nivo od 30 milijardi eura i 15 milijardi evra do kraja godine.

Polazeći od pretpostavke da ECB neće prije septembra 2019. godine da podiže kamatne stope ne bi trebalo očekivati ni značajniji rast prinosa u eurozoni. Ove konstatacije izrečene su u najnovijem izvještaju Erste grupe. Ističe se, takođe, da su u Hrvatskoj, Rumuniji i Poljskoj, gotovinske rezerve veoma blizu preostalih bruto potreba za finansiranjem.

Slovenija ima najveću količinu gotovinskih rezervi, koja znatno premašuje limit potreba za finansiranjem, mada i Češka Republika može da se pohvali značajnom gotovinskom rezervom. U Srbiji, Hrvatskoj ili Poljskoj, obveznice u lokalnoj valuti sa dužim periodom dospijeća nisu se mnogo promijenile u drugom kvartalu, dok je u Češkoj došlo do umjerenog povećanja prinosa.

Check Also

„Jaka privreda – uspješna Crna Gora“: Novi strateški dokument UPCG za stabilniji biznis

Novi strateški dokument Unije poslodavaca Crne Gore „Analiza parafiskaliteta na lokalnom nivou: opštine Budva, Bijelo …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *