Bez značajnijeg rasta prinosa u eurozoni

Tržišta obveznica u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CIE) suočila su se u drugom kvartalu sa još jednim talasom promjena stopa.

Osim toga, ne samo da su se prinosi povećali, već su i valute oslabile. Učinak obveznica u lokalnoj valuti bio je duboko u negativnoj zoni i iznosio je – 4,3 odsto. Samo je Hrvatska uspjela da izbjegne negativan učinak svojih petogodišnjih obveznica u lokalnoj valuti (mjereno u eurima) djelimično zahvaljujući i tome što je kuna bila podržana snažnom sezonskom potražnjom. Program kupovine državnih obveznica Evropske centralne banke bliži se kraju – do septembra bi neto kupovina trebalo da dostigne nivo od 30 milijardi eura i 15 milijardi evra do kraja godine.

Polazeći od pretpostavke da ECB neće prije septembra 2019. godine da podiže kamatne stope ne bi trebalo očekivati ni značajniji rast prinosa u eurozoni. Ove konstatacije izrečene su u najnovijem izvještaju Erste grupe. Ističe se, takođe, da su u Hrvatskoj, Rumuniji i Poljskoj, gotovinske rezerve veoma blizu preostalih bruto potreba za finansiranjem.

Slovenija ima najveću količinu gotovinskih rezervi, koja znatno premašuje limit potreba za finansiranjem, mada i Češka Republika može da se pohvali značajnom gotovinskom rezervom. U Srbiji, Hrvatskoj ili Poljskoj, obveznice u lokalnoj valuti sa dužim periodom dospijeća nisu se mnogo promijenile u drugom kvartalu, dok je u Češkoj došlo do umjerenog povećanja prinosa.

Check Also

Koliko zarađuju kompanije koje se bave prodajom oružja

Industrija oružja jedna je od najunosnijih privrednih grana na svijetu. Prema podacima Štokholmskog međunarodnog instituta …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *