Vlada naložila otpuštanje viškova u Željeznici, Montenegro Airlinesu, Plantažama…

Dodajte komentar

Vlada Crne Gore naložila je ministarstvima da otpočnu postupak optimizacije radnih mjesta u privrednim društvima čiji je većinski vlasnik država.

To konkretno znači da će poruke Plana optimizacije javne uprave Crne Gore 2018-2020, kako se popularno zove plan otpuštanja u javnom sektoru i opštinama, važiti i za državna privredna društva.

Prema tom planu, do kraja ove godine biće otpušteno uz otpremnine 1.179 državnih službenika i 608 opštinara, ne računajući zaposlene na određeno koji po automatizmu moraju kući. Tačan broj otpuštenih u državnim preduzećima pojedinačno, tek treba da se utvrdi.

Na direktno pitanje Portala Analitika da li će optimizacija važiti i za veoma uspješna državna preduzeća kao što su EPCG, CGES, CEDIS, Plantaže, Luka Bar…, visokopozicionirani službenik Vlade je odgovorio: “Važiće za sve”.

Interesantno je da  da u Planu optimizacije, koga je prva eksluzivno predstavila Analitika, nigdje ne pominju privredna društva, već je Vlada naložila optimizaciju u tim preduzećima – posebnim zaključkom (!)

Ministarka Pribilović najavila optimizaciju

Najava optimizacije broja zaposlenih u državnim preduzećima, kako se uljepšano zove zahtjev za otpuštanje viškova, predstavlja iznenađenje samo za neobaviještene.

Naime, ministarka javne uprave Suzana Pribilović je prije nekoliko dana najavila obavezu ministarstava da formiraju svoje sektorske radne timove, kako bi se u potpunosti ispratila implementacija plana optimizacije – najvažnijeg ovogodišnjeg  reformskog iskoraka Vlade.

Takođe, podsjetila je na obavezu ministarstava da otpočnu postupak optimizacije, u skladu sa zaključkom Vlade, u privrednim društvima u većinskom državnom vlasništvu sa aspekta zaposlenosti i njihove funkcionalnosti.

Izlaganje precizne ministarke nije ostalo zapaženo u javnosti, ali je jasno koja bi se državna preduzeća pod hitno morala “optimizovati”.

Prva na udaru željeznička preduzeća

Prva na udaru će se, svakako, naći željeznička preduzeća koja, ako se izuzme Montekargo, godinama nazad negativno posluju, uprkos naporima da to stanje poprave.

Tako je Željeznička infrastruktura (ŽiCG), prema podacima objavljenih na sajtu Komisije za hartije od vrijednosti, prošle godine ostvarila gubitak od blizu 409 hiljada eura, što je šest puta manje nego 2016. godine. ŽICG trenutno zapošljava 788 radnika, a iz menadžmenta je najavljeno smanjenje broja radnika kroz izradu programa o tehnološkim viškovima i isplate otpremnina u iznosu koji će dogovoriti dva reprezentativna sindikata i uprava preduzeća.

Sestrinska firma Željeznički prevoz (ŽPCG),  je na kraju prošle godine, zapošljavala  401radnika, a u izvještajnom periodu je ostvarila gubitak od 104,5 hiljada eura što je dvostruko više nego 2016. godine.

U Crnoj Gori najveći gubitaši su iz sektora saobraćaja, osim superprofitabilnih Aerodroma, pa je nacionalni avio prevoznik Montenegro Airlines (MA) ostvario lani gubitak od 4,6 miliona eura ne računajući dubioze iz prethodnih godina.

MA zapošljava oko 400 radnika, a dobro upućeni navode da se taj broj mora smanjiti na 250 uz dobro koncipiran socijalni program.

Luka Bar je lani ostvarila profit od oko 941.000 eura, a zapošljavala je 426 radnika.

Plantaže su, prema izvještaju, na kraju 2017. godine zapošljavale 665 radnika, a tokom prošle godine ostvarile su dobit od 2,2 miliona eura.

Sve energetske kompanije u plusu

Elektroprivreda Crne Gore  (EPCG) je na kraju prošle godine zapošljavala 942 radnika, prošle godine ostvarila minus od 946 hiljada eura, ali je već na tromjesečju ostvarila fantastični dobitak od 31,8 miliona eura.

Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) je lani ostvario dobit nakon oporezivanja u iznosu 4,67 miliona eura, a u toj energetskoj kompaniji bilo je zaposleno oko 340 radnika.

Pošto Plan optimizacije javne uprave predviđa prestanak radnog  odnosa za sve zaposlene na određeno, za očekivati  je da se ta praksa primijeni na privredna društva u državnom vlasništvu uz jednogodišnji moratorijum na zapošljavanje.

Sporazumni prekid radnog odnosa uz otpremninu

Podsjetimo, autori Plana optimizacije javne uprave su  predvidjeli da  će se otpuštanje radnika, odnosno smanjenje broja zaposlenih, mahom vršiti kroz instituciju”sporazumnog prekida radnog odnosa” i proglašenjem  “tehnološkog viška”.

“S tim u vezi, pristupiće se izmjenama Zakona o zaradama, izmjenama Odluke o otpremninama zaposlenih u javnom sektoru, kao i sprovođenje ankete za zaposlene o zainteresovanosti za sporazumni prestanak radnog odnosa uz isplatu otpremnine zaposlenom”, navodi se u mjerama Plana.

Prethodno, rukovodilac organa odnosno službe utvrđuje listu zaposlenih koji se neće anketirati zbog potreba organa odnosno službe, a u pitanju je deficitarni stručni kadar, izvršioci sa posebnim stručnim znanjima, sposobnostima i vještinama…

Mjere predviđaju i proglašenje tehnološkog viška uz isplatu otpremnine za zaposlene na koje se primjenjuju opšti propisi o radu.

Otpuštenom će biti ponuđeni krediti IRF-a

Takođe, kao utjehu, službenicima koji prihvate “sporazumni prekid radnog odnosa” i status “tehnološkog viška” će se definisati poseban program mjera u okviru Investiciono razvojnog fonda ili nekog drugog organa. Za očekivati je da se slična mjera primijeni za otpuštene iz državnih privrednih društava.

Ako se dosljedno bude poštovao plan, sva privredna društva moraće da rade novu sistematizaciju radnih mjesta, a onda će se broj zaposlenih u državnim preduzećima morati da se smanji za makar 10 odsto.

Naime, mjere predviđaju i promjene akata o sistematizaciji u skladu sa stvarno potrebnim brojem uz obavezu smanjenja broja sistematizovanih izvršilaca od 10-30% u odnosu na važeći akt o sistematizaciji, u organima u kojima je ova razlika evidentirana, kao i ograničenje da opšte službe ne mogu imati više od 15% od broja sistematizovanih.

Najava otpuštanja u javnom sektoru i državnim preduzećima je prvi ozbiljniji pokušaj Vlade da smanji preglomazni državni aparat u kome su se većinom uhljebili partijski kadrovi sa ne baš zavidnim znanjima i vještinama.

Izvor: Portal Analitika

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *