Cijene legalizacije visoke a rokovi kratki

Zbog predaje zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata ovih dana su ogromne gužve ispred opštinskih sekretarijata za prostorno planiranje i katastara širom Crne Gore. Većina građana smatra da cijeli posao u vezi sa legalizacijom nije dobro organizovan, da su cijene legalizacije visoke, a rok kratak.

Predstavnici Uprave za nekretnine smatraju da su ostvarili maksimalni učinak, dok su iz Ministarstva održivog razvoja ranije saopštili da je upravo zbog velikog broja prijava i gužvi u posljednjih mjesec dana usvojena izmjena Zakona o planiranju i izgradnji, pa će vlasnici bespravnih objekata do 16. jula moći da predaju zahtjev za legalizaciju sa dokazom iz katastra da su predali elaborat premjera na ovjeru. Nakon toga, bespravni graditelj dužan je da dostavi nedostajuću dokumentaciju u roku od 90 dana.

U Sekretarijat za prostorno planiranje i izgradnju opštine Herceg Novi do juče je predato 2.530 zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, a ove sedmice su gužve ispred katastra.

Novljani koji ovih dana čekaju u redovima da predaju zahtjev smatraju da cijeli posao nije dobro organizovan, da su cijene legalizacije prilično visoke i da je rok bio kratak. Smataraju da je postupak legalizacije trebalo da počne godinama ranije, jer većina uredno izmiruje sve obaveze, porez, struju vodu, te se pitaju zašto tek sada i to u roku od devet mjeseci moraju da završe tu proceduru.

Branka Denda, čiji roditelji su izgradili kuću u Trebesinu 1977. godine, kaže da su prije dva i po mjeseca počeli prikupljati dokumentaciju, da su dugo čekali geometre zbog premjera i da su tek prije dva dana preuzeli potvrdu o predaji zahtjeva. Istakla je da je svjesna da je to proces koji je neophodno realizovati, ali smatra i da se cijeli posao odvija prilično “traljavo”.

“Ogromne su gužve u Građanskom birou, najstrpljiviji gube nerve dok čekaju da obave posao, mnogima nedostaju dokumenta, pa ih vraćaju u više navrata zbog dopune. Ljudi prosto ne znaju šta ih je snašlo. Preopterećeni su poslom i zaposleni u Sekretarijatu. Nije sporno da li je legalizacija potrebna, ali način i rok apsolutno jeste”, kazala je Denda.

Duško Kovačević, koji je novac nakon odlaska iz Brodogradilišta Bijela uložio u nekretninu, navodi da legalizuje objekat za stanovanje njegove petočlane porodice.

“Još 31. marta sam dobio rješenje za knjiženje i već četvrti put čekam u redu jer ne mogu da izvadim posjedovni list. Upoznat sam sa procedurom, ali mi samo treba još to da bih kompletirao dokumentaciju. Redovi su ogromni, ljudi dolaze po nekoliko puta i odustaju, a onda će pitati zašto narod neće da preda zahtjev za legalizaciju”, kaže Kovačević i ističe da su komunalne naknade ogromne i da je u Herceg Novom sve skuplje nego na sjeveru države, a plate su na istom nivou.

I Ranko Laban se slaže da su naknade visoke, posebno za one koji su obezbjeđivali krov nad glavom.

“Kuću u kojoj stanujemo sam izgradio 1999. godine. Geometar je izlazio, premjerio objekat, čekam da se završi elaborat da bih dobio list nepokretnosti. Jutros sam od sedam sati ovdje, čekam red, civilizovani smo ljudi, nema negodovanja”, kaže Laban.

Sonja Adžić je stigla iz Srbije da bi započela postupak legalizacije kuće za ljetovanje, koju su njeni roditelji izgradili 70ih godina.

“Godinama plaćamo uredno sve, vodu, struju, porez i ostale dažbine i ne znam čemu sada legalizacija. Rokovi su kratki, mnogi ljudi koji imaju nekretnine u Crnoj Gori, a iz drugih su država tek sada dolaze na odmor. Čeka se red za geometra. Ja imam elaborat od prije tri godine, ali sada moram da vadim novi. Sve dodatno košta”, rekla je Adžić.

Sekretarka za planiranje u opštini Herceg Novi Marina Sekulić kaže da do 16. jula očekuju ukupno tri hiljade zahtjeva.

“Problemi koji su se pojavljivali su uglavnom proceduralne prirode, a građani su često dostavljali nepotpune zahtjeve. U takvim slučajevima smo ih upućivali kojom dokumentacijom je neophodno upotpuniti zahtjev, kako bi bio kompletiran za predaju”, kazala je Sekulić, ističući da ipak sve ide dobrim tokom.

I na šalterima za predaju zahtjeva za legalizaciju bespravno podignutih objekata u Nikšiću juče je bila velika gužva. Kako se bliži krajnji rok za podnošenje zahtjeva, tako u Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine imaju pune ruke posla. Ukupno je do sada predato hiljadu zahtjeva, samo u prethodna dva dana 600. I Nikšićani su nezadovoljni cijenama legalizacije, mahom nijesu upoznati sa kompletnom procedurom, većina se žali da je komplikovana i da su očekivali da će biti jednostavnija. Takav je slučaj i sa Milutinom Mijuškovićem.

“Komplikovana je procedura prikupljanja dokumentacije i valjalo bi da je produžena još nekoliko mjeseci. Samo danas sam izgubio nekoliko sati obilazeći kancelarije i šaltere. U mom slučaju je specifično što vlasničko pitanje objekta još nije u potpunosti pravno riješeno, pa sada moram da čekam da se i ta procedura završi” kazao je Mijušković.

Naknada za bespravno podignute objekte u prvoj A zoni Nikšića će se plaćati 144 eura po kvadratu, u prvoj zoni 135, drugoj 90, trećoj 63, četvrtoj 27, petoj 13,5 eura, dok oni koji se nalaze u šestoj zoni nemaju obavezu plaćanja naknade. Milojka Zejak smatra da informisanje građana nije bilo na potrebnom nivou, a imala je primjedbu i na cijene.

“Smatram da su cijene previsoke za Nikšić. Za samo 12 kvadrata moraćemo da platimo veliku svotu novca, a nijesmo u dobroj materijalnoj situaciji. Ostala sam bez posla, a upravo zbog toga smo čekali posljednje dane da podnesemo zahtjev”, rekla je Zejak.

(Pobjeda)

Check Also

U Herceg Novom otvorena nova, moderna poslovnica Crnogorske komercijalne banke

Na trgu Nikole Đurkovića, u obnovljenoj zgradi zadužbine narodnog dobrotvora Lesa Pavkovića, svečano je otvorena …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *