Kako je uspjela Malta: Primjer male, a uspješne zemlje

Malta, mala ostrvska država u Sredozemnom moru s tek nešto više od 400.000 stanovnika, u svega se nekoliko decenija transformisala u jednu od najprosperitetnijih ekonomija Evrope.

Do sredine šezdesetih godina bila je pod britanskom vlašću i glavnina ekonomija bazirala joj se na pružanju usluga britanskoj vojsci koja je tamo bila smještena. Nakon odlaska Britanaca, nova nezavisna država morala je izgraditi ekonomiju praktično od nule.

U početku se razvoj ekonomije zasnivao na radno intenzivnim sektorima – turizmu i industriji. Fleksibilna i u to doba jeftina radna snaga privukla je brojne investitore.

No dvije decenije kasnije, tokom osamdesetih godina, kada je došlo do rasta cijene rada, Malta se okreće sektorima s visokom dodanom vrijednošću kao što su proizvodnja elektronike i inženjerstvo, što je bio temelj za kasniji razvoj ekonomije zasnovane na znanju.

Najvažniji sektori malteške ekonomije danas su finansijske usluge, zdravstvene usluge, turizam, edukacija, pomorske usluge i kreativna industrija. Članstvo u Evropskoj uniji i eurozoni ojačalo je sektor usluga te je izvoz usluga u zemlje EU danas glavni pokretač ekonomskog rasta Malte.

Malteška ekonomija sastoji se uglavnom od vrlo malih kompanija – 95 odsto kompanija ima do deset zaposlenih, a postoji svega nekoliko velikih kompanija poput proizvođača čipova ST Microelectronics ili proizvođača igračaka Playmobil.

Niska stopa nezaposlenosti

Važnost tradicionalnih sektora poput poljoprivrede ili proizvodnje posljednjih godina se smanjuje, a na njihovo mjesto dolaze ICT, razvoj igara, farmaceutska industrija ili finansijske usluge koje sada čine oko 15 odsto BDP-a. No najsnažniji stub malteške ekonomije i dalje ostaje turizam koji čini čak 25 odsto BDP-a.

Malta trenutno kao prioritet za daljnji razvoj ekonomije vidi edukaciju i zdravstvo. Oko 70.000 stranih studenata svake godine u toj zemlji pohađa kurseve engleskog jezika. Mnogi strani investitori na Malti ulažu u obrazovne ustanove, a otvorena je i privatna bolnica te privatni medicinski fakultet koji računa na studente iz cijelog svijeta.

Nezaposlenost je vrlo niska, ispod pet odsto. Radna snaga broji nešto više od 200.000 ljudi, a posljednjih godina suočavaju se s manjkom radnika pa raznim mjerama, poput povoljnog poreznog tretmana, pokušavaju privući strane radnike.

Umjereni javni dug

Imaju vrlo snažan rast ekonomije, BDP im je 2015. porastao preko sedam odsto, a rast na nivou od otprilike pet odsto nastavio se i sljedećih godina. Malta ima BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći od 42.000 dolara.

Biznis.ba

Check Also

Profit CKB 6,7 miliona

Crnogorska komercijalna banka je za pola tekuće godine ostvarila profit od 6,7 miliona eura.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *