Najnovija kretanja na svjetskom tržištu osiguranja: Ne tako dobro kao što izgleda

Dodajte komentar

Rekordna vrijednost globalne premije osiguranja u prethodnoj godini ostvarena je prije svega zahvaljujući tržištima u razvoju, na kojima je generisano čak 80% rasta, a prognoze upućuju da će Kina prestići SAD i osvojiti poziciju najvećeg tržišta osiguranja u svijetu. Uznemiruje, međutim, trend da se važnost dugoročne štednje sve više smanjuje i u razvijenim zemljama, pa je neophodno napustiti način funkcionisanja u kriznim uslovima – što je u interesu mlađe generacije koja će mnogo više zavisiti od privatnog osiguranja u starosti nego što je to slučaj sa aktuelnom generacijom penzionera, ističe se u izveštaju kompanije Allianz Research.

Mada je globalna premija osiguranja prošle godine dostigla rekordnih 3.670 milijardi eura (bez zdravstvenog osiguranja), što je kada se uskladi sa promjenom kursa nominalno povećanje od 3,7% u odnosu na 2016. godinu, to i nije tako dobra vijest kao što se na prvi pogled čini, ocjenjuju autori istraživanja koje je nedavno objavila kompanija Allianz Research. Naime, iako se stopa rasta prihoda od premije ubrzala u odnosu na prethodnu godinu (2,9 %), ona već drugu godinu za redom zaostaje za rastom privredne aktivnosti (5,9%). Učešće premije u BDP-u je palo na 5,5 %, što je najniža vrijednost u posljednje tri decenije, a pre finansijske krize 2008. godine ta cifra je bila veća za cijeli procenat.

Autori istraživanja komentarišu ovakav rezultat kao svojevrsni paradoks, odnosno da uprkos neprekidnom rastu klimatskih, političkih, ekonomskih i tehnoloških rizika, ljudi širom svijeta troše sve manje svojih prihoda na osiguranje kako bi se bar u nekoj mjeri zaštitili od rastućih prijetnji.

Negativni efekti niskih kamatnih stopa

Prethodnu godinu je obilježilo neživotno osiguranje, koje je uz rast od 5% u 2017. godini ne samo raslo dvostruko brže od životnog osiguranja, već je to i najveći rast ovog vida osiguranja od 2012. godine. Takvom rezultatu su doprinijela tržišta u gotovo svim dijelovima svijeta, ali su zemlje u razvoju sa rastom premije od oko 11,6% znatno ispred industrijalizovanih država, gdje je ovaj dio osiguravajućeg tržišta porastao za 3,5%. U istočnoj Evropi taj rast je iznosio 6,7% u 2017. godini, što se ocjenjuje kao nezadovoljavajuće s obzirom na manju zasićenost tržišta u poređenju sa najrazvijenijim državama, a što je prvenstveno posljedica lošijih rezultata na ruskom tržištu.

S druge strane, glavni uzrok znatno nižeg globalnog rasta premije životnog osiguranja u 2017. godini (2,8%) je u slabim bilansima koje je ovaj dio osiguravajućeg tržišta ostvario u zapadnoj Evropi, na koju otpada skoro 30% globalne premije. Nauprot tome, na istoku kontinenta premije životnog osiguranja su porasle za gotovo 17%, ali je taj oporavak usledio nakon četiri godine prilično razočaravajućeg ili čak negativnog rasta. Ukoliko se analizira duži vremenski period, slabost tržišta životnog osiguranja u istočnoj Evropi postaje još uočljivija: od prelaza u novi milenijum, penetracija osiguranja pala je s ionako niskih 1% na 0,5% u 2017. godini.

Navedeni trendovi su uznemirujući, naročito pokazatelji da se važnost ulaganja u dugoročnu štednju smanjuje, konstatuju stručnjaci Allianz Research-a. Kao jedan od glavnih razloga navode ozbiljnu ekonomsku krizu u mnogim evropskim zemljama, ali i negativne posledice politike niskih kamatnih stopa koju sprovodi Evropska centralna banka. „Stoga je krajnje vrijeme da se napusti način funkcionisanja u kriznim uslovima – što je u interesu mlađe generacije koja će mnogo više zavisiti od privatnog osiguranja u starosti nego što je to slučaj sa aktuelnom generacijom penzionera“, ističe se u izveštaju.

Smjena na vrhu

U nekim drugim razvijenim privredama takođe je došlo do pada premija u 2017. godini, kao što je slučaj u Australiji (- 18,2%), Japanu (- 11,3%) ili Južnoj Koreji (-4,9%). Ukupno gledano, premija prihoda životnog osiguranja u industrijskim zemljama smanjila se za 0,5 % u 2017. godini. S druge strane, tržišta u razvoju povećala su premije za ukupno 17,2%. Poseban rast bilježi Kina, budući da je od približno 60 milijardi eura dodatnih premija u životnom osiguranju, oko 80% generisalo kinesko tržište. Na tržištima u razvoju zabilježeno je gotovo 80% povećanja, pri čemu Kina beleži dvije trećine.

Stručnjaci Allianz Research-a očekuju oporavak tržišta osiguranja u budućnosti, te da će se rast premija ubrzati na oko 6% u narednoj deceniji. Ovakva prognoza se zasniva prije svega na normalizaciji rasta globalne privrede i na stopama inflacije, naročito u razvijenim zemljama i u zapadnoj Evropi: nakon minimalnog rasta u posljenjih deset godina (0,7 % p. a.), premije bi trebalo da se ubuduće povećavaju za prosječno nešto manje od 3% godišnje. Za istočnu Evropu se očekuje rast od oko 7%, a najveći napredak se prognozira na tržištu Turske. Projekcije ukazuju i da će životno osiguranje na globalnom nivou rasti nešto brže od neživotnog, te da će težište rasta i dalje biti u zemljama u razvoju.

U toj gupi zemlja trebalo bi da se generiše oko 40% ukupnih prihoda od premije na kraju 2020. godine, dok je pre deset godina to učešće bilo ispod 10%. Doći će do istorijske promjene na vrhu, jer će Kina prestići SAD i osvojiti poziciju najvećeg tržišta osiguranja u sijvetu. Danas i dalje dominiraju Sjedinjene Države, koje generišu 1.100 milijardi eura ili nešto više od 30% ukupnih prihoda od premije, dok se u Kini taj iznos kreće na oko 420 milijardi eura.

Premda je veoma teško predvidjeti dugoročna kretanja na globalnom tržištu osiguranja, stručnjaci Allianz Research-a smatraju da aktuelne promjene koje uzrokuju nestabilnost ovih tržišta, otvaraju istovremeno i velike mogućnosti. „Uz nove tehnologije, osiguranje može postati dostupnije mnogo većem broju ljudi, a proizvodi ove industrije privlačniji za klijente. Ukoliko se na osiguranje bude trošio jednak dio prihoda kao i prije ekonomske krize, globalne premije na kraju naredne decenije mogu iznositi oko 1.000 milijardi eura“, zaključuje se u izještaju Allianz Research-a.

Biznis&Finsnsije

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *