Oko 100.000 ljudi protestvovalo je u Beču zbog novog radnog vremena koje austrijska vlada namjerava da omogući, a moglo bi dnevno da iznosi i 12 sati.
Austrijska vlada namjerava da omogući radno vreme od 12 sati, ali ističe da se zadržava zakonsko osmočasovno radno vrijeme, odnosno radna nedelja od 40 sati, ali da preduzeća treba da dobiju mogućnost da od zaposlenih, ako na to dobrovoljno pristanu, u slučaju potrebe, zatraže da rade i 12 sati, uz nadoknadu kroz slobodan dan ili novac.
U Švedskoj su 2002. autosaloni kompanije “Tojote” u Geteborgu prešli na šestočasovno radno vrijeme, a CNN je pisao da je došlo do povećanja profita i većeg zadovoljstva zaposlenih, nakon čega su ovaj primjer slijedile pojedine firme poput “Ejdžent marketinga” u Liverpulu i računovodstvene firme “Brajt horajzon klaud” u Dorsetu.
Prema podacima iz najnovijeg izvještaja Međunarodne organizacije rada iz ove godine, zakonodavstvo u nekim zemljama omogućava smanjenje radnih sati srazmerno štetnim efektima rada na zdravlje i radne sposobnosti. Ovo je slučaj, na primjer, u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji.
Vlada Srbije upućuje na Zakon o radu koji omogućava smanjenje radnih sati na ne manje od 36 sati nedeljno kroz kolektivne ugovore, kao i na kolektivne ugovore za određene kategorije radnika koji obezbjeđuju smanjeno radno vrijeme između 35 i 38 sati nedeljno. U Srbiji se u prosjeku radi 41 sat nedeljno. Duže od ovoga u regionu rade zaposleni u našoj zemlji i Makedonci, a manje se radi u Mađarskoj, Albaniji, Hrvatskoj i Rumuniji.
Pored toga, u Srbiji čak 8,6 zaposlenih radi duže od 48 sati u nedelji, dok su odmah iza zaposleni u Crnoj Gori sa 8,4 odsto. U ostalim susjednim zemljama ovaj parametar je znatno manji – susjedna Bugarska je pri dnu liste, gdje gotovo niko ne radi duže od 48 sati, tačnije 0,8 odsto radnika, dok je u Mađarskoj takvih 4,1 odsto, Makedoniji 3,8, Hrvatskoj 4,4 odsto.
Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) iz 2014, Meksikanci rade najviše sa 2. 250 radnih sati godišnje. Njemci, sa druge strane, na poslu provedu 1.370 radnih sati.
Posle Meksikanaca najviše rade zaposleni u Kostariki (2.230 radna sata), Južnoj Koreji (2.110), Čileu (1.990) i Rusiji (1.980). Među zemlje u kojima se radi mnogo spadaju i Poljska, Island, Portugal i Izrael.
Osetno manje radnih časova godišnje imaju, osim Njemaca, Holanđani, Danci, Francuzi i Belgijanci. U “zlatnoj sredini” po broju radnih časova na godišnjem nivou su SAD, Italija i Irska.
