Turska ekonomija je na ivici: Lira nikad slabija, cijene nikad više

Dodajte komentar

Rastom BDP-a od 7,4 posto, Turska se prošle godine pozicionirala kao jedna od najbrže rastućih zemalja grupacije G20. Međutim, nagli rast ekonomije rezultirao je rastućom inflacijom i destabilizacijom valute, javlja CNN.

Većina investitora izražava i skepsu prema intervenciji Turske centralne banke u stabilizaciju valute, smatrajući je presporom i nesposobnom da dovoljno brzo povisi kamatne stope. S obzirom na to da su investitori sve više zabrinuti oko trendova u turskoj ekonomiji, počeli su kolektivno da izbjegavaju korištenje turske lire, čime je vrijednost lire pala na neviđeno niske nivoe. Lira je tako prema američkom dolaru oslabila dodatnih 20 posto u odnosu na prošlu godinu, a time je došla na listu valuta koje su najlošije poslovale u protekloj godini.

Politika lakog novca

Činjenica da je centralna banka u velikoj mjeri oslonjena na vladajući režim stranke AKP dodatno doprinosi sumnji da će biti spremna poreduzeti potrebne mjere. Tome u prilog govori i najava predsjednika Erdogana da nakon izbora u junu državnom intervencijom snizi kamatne stope, uspoređujući trenutne sa „svim zlom ovoga svijeta”.

Američki ekonomski stručnjaci smatraju da je razlog trenutne nestabilnosti u turskoj ekonomiji politika „lakog novca” koju isti stručnjaci upoređuju s krizom iz 2008. godine. Naime, masovno podsticanje potrošnje rezultiralo je velikim javnim dugom koje narušava samu vrijednost valute.

Nakon pokušaja državnog udara 2016. godine, Erdogan je veliki naglasak stavio na rebalans budžeta koji predviđa velika državna ulaganja u odbranu i kontraobavještajnu službu. Tome u korist govori i upoređivanje turskog budžeta iz 2018., koji predviđa deficit od 17,28 milijardi dolara, s budžetom iz 2016. godine koji je predviđao neusporedivo manji budžetski deficit. Upravo je trend povećanog trošenja javnog novca Tursku doveo do skuplje otplate javnog duga.

Rast inflacije

Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, prosječna stopa inflacije zemalja u razvoju je 4,6 posto, dok je trenutna inflacija u Turskoj 12,15 posto.

– Jako sam zabrinut zbog turske lire. Brine me da je Turska sljedeća koja bi mogla pasti u domino efektu zato što ima sve ekonomske preduslove – rekao je za američki CNBC ekonomski strateg Piotr Matys.

Prema podacima Trading Economicsa cijene koje su ionako rasle na godišnjem nivou, tokom 2018. su počele rasti još većom brzinom svakog mjeseca. Tako je u mjesec dana cijena hrane i bezalkoholnog pića porasla za 3 posto, prevoza za 4 posto dok je cijena smještaja porasla za 2 posto.

No, situacija je puno gora za neke ljude. Tako je BBC objavio priču o poljoprivredniku, Metinu Celiku, koji uzgaja duvan, ali ga ne može prodati. Zbog toga je kasnio s plaćanjem kredita, banka mu nije htjela izaći u susret s odlaganjem plaćanja pa se odlučio na očajnički čin – ispred poslovnice se polio benzinom i pokušao zapaliti, ali mu to srećom nije uspjelo.

Odlučio sam da je časnije umrijeti nego živjeti bez časti. Ovo nije samo moj problem. Imaju ga i mnogi drugi farmeri, ali se ne usuđuju progovoriti o tome – rekao je za BBC.

Uskoro izbori

Podsjetimo, Erdogan je najavio da će se predsjednički i parlamentarni izbori koji su se trebali održati u novembru 2019., ipak održati 24. juna ove godine. Analitičari smatraju da je taj čin pokušaj da prijevremenim izborima osigura trenutnu vlast u državi i da ublaži posljedice ekonomske krize na građane. Štaviše, prije mjesec dana pokušao je da utiče na birače tako da je opraštao dugove, dijelio bonuse i smanjivao hipoteke kao i porez na gorivo. Uprkos tom kupovanju glasova, ako valuta dodatno izgubi na vrijednosti, a cijene nastave rasti, turski bi izbori mogli imati neočekivan obrt.

Ova situacija bi mogla ozbiljno naškoditi Erdoganu na izborima – za CNN je rekao stručnjak za unutrašnju tursku politiku Timothy Ash, dodavši pritom da bi krah lire mogao odvratiti birače od davanja povjerenja osobi koja nije sposobna da spriječi ekonomsku krizu.

Dobra vijest je činjenica da nije izgledno da će turski trendovi uzrokovati ekonomsku krizu na globalnom nivou. Uzevši u obzir čak i generalno usporavanje ekonomskog rasta, stabilnost evropse privrede i dalje nije podložna tim trendovima.

Jutarnji.hr

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *