Za dvije godine stiglo sedam zahtjeva za gradnju malih hidroelektrana

Dodajte komentar
Ilustracija

Na adresu Ministarstva ekonomije je od početka 2016. godine pristiglo sedam zahtjeva za izdavanje energetskih dozvola za izgradnju malih hidroelektrana, saopšteno je Dnevnim novinama iz tog resora.

Od tog broja, kako su kazali, dva se odnose na rekonstrukciju postojećih, a jedan na izgradnju male hidroelektrane na hidrotehničkim sistemima.

“Pomenuta tri zahtjeva prepoznata su Planom izdavanja energetskih dozvola za 2018. godinu, dok preostala četiri nijesu, što znači da se nijesu stvorile zakonske pretpostavke za izdavanje energetske dozvole”, objasnili su u Ministarstvu.

Plan za ovu godinu, kako podsjećaju, ne predviđa mogućnost izdavanja novih energetskih dozvola za izgradnju energetskih objekata za proizvodnju struje, izuzev po osnovu već podnesenih zahtjeva koji se tiču solarnih elektrana, rekonstrukcije postojećih objekata i valorizacije energetskih potencijala hidrotehničkih sistema. Takva odluka je donesena zbog prekoračenja cilja od 33 odsto u proizvodnji struje iz obnovljivih izvora.

Koncesije

Ministarstvo ekonomije je od 2010. do 2013. godine, po zahtjevima podnijetim na osnovu Zakona o energetici iz 2010, izdalo sedam energetskih dozvola na osnovu kojih su zaključeni ugovori o koncesiji za izgradnju sedam malih hidroelektrana. Od tog broja, dvije male andrijevačke hidroelektrane, “Bradavec” i “Piševska rijeka” uveliko su u funkciji. Treća mala hidroelektrana “Vrelo” je u bjelopoljskoj opštini takođe počela rad. Osim njih, električnu energiju trenutno proizvodi još devet malih hidroelektrana. Među njima su pogoni na teritoriji Berana “Bistrica”, “Jezerštica” “Orah”, “Rmuš”, “Spaljevići” i “Šekular”, mini centrale “Jara” i “Babino polje” u Plavu, a u Bijelom Polju, u mjestu Majstorovina, početkom godine je sa komercijalnom proizvodnjom počela i mala hidroelektrana “Bistrica”. Što se tiče prošle godine, u Ministarstvo je stigao zahtjev za izgradnju male hidroelektrane od 328 kilovatsati. Dostavljeni su i zahtjevi za rekonstrukci

ju malih hidroelektrana “Glava Zete” i ”Slap Zete” koje bi, nakon rekonstrukcije, ostvarile ukupnu snagu od 7.100 kilovati.

(Dnevne novine)

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *