EU: Budžet isplanirali do 2027., Crnu Goru i Srbiju zaboravili

Dodajte komentar

Evropska komisija je izradila budžetski okvir za naredni šestogodišnji period 2021-2027, gde se od manjeg broja zemalja članica traži više finansijskih sredstava za povećani budžet. Međutim, novi predlog o budžetskom okviru ne predviđa odvajanje sredstava za dalje proširenje, iako ovaj vremenski period obuhvata i indikativni datum kada bi trebalo  Crna Gora i Srbija da uđu u EU. Evropski komesar za budžet Ginter Otinger (Gunther Oettinger) je prilikom predstavljanja naglasio da “nijedan euro nije odvojen za potencijalne članice”.

Višegodišnji financijski okvir obuhvata period od 2021. do 2027. i predviđa 1.087 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 1,1 odsto za bruto naciolani dohodak, ali isključuje Britaniju, čiji odlazak iz evropske porodice je predviđen za narednu godinu.

Poznavaoci prilika tvrde da budžet ne može biti konačni indikator da EU neće primiti nove članice u datom periodu.

Dušan Reljić, iz njemačkog Instituta za međunarodne i bezbjednosne poslove, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa tvrdi da se u budžetskom okviru ne planira novac za proširenje.

“Ako zatreba, kao u slučaju Hrvatske 2013. godine, onda se preraspodijele postojeća sredstva ili se zatraži u nekom trenutku dopuna budžeta”, objašnjava Reljić.

Srđan Cvijić iz briselske kancelarije Fonda za otvoreno društvo takođe smatra da se na osnovu predloga budžeta ne može zaključiti da su briselske institucije svjesne da u narednom periodu (do 2027 godine) neće doći do prijema novih članica. Za Cvijića je od suštinke važnosti da je Evropska komisija uspjela da poveća predpristupna davanja te da se “jasno definišu geografski prioriteti, među kojima je i Zapadni Balkan koji je izdvojen od Turske”. Izdvajanje Turske je važno jer je zbog velikog broja stanovništva ova zemlja dobijala najveći deo iz predpristupnih fondova.

U budžetskom okviru za naredni period, predpristupna davanja su povećana sa trenutnih 12 milijardi eura na cijelih 14,5 milijardi eura. Ovi instrumenti (IPA) su na raspolaganju zemljama koje imaju perspektivu evropskih integracija, prije punopranog članstva, odnosno zemljama regiona, kao i Turske.

Iz nevladine organizacije Carnegie Europe Džudi Dempsi (Judy Dempsey) smatra da je upravo povećanje predpristupnih sredstava dobra vijest za Zapadni Balkan te da se tu moraju fokusati na zemlje regiona time što će adekvatno koristiti novac iz IPA fondova. Povratak regiona u evropsku agendu je, prema njoj, najveće i najvažnije dostignuće.

Iako eksperti tvrde da se u prijedlogu budžet obično ne uvrštava proširenje, vrijedi naglasiti da je u maju 1999. godine potpisana financijska perspektiva za period 2000-2006. gdje su onomad obezbijeđeni “neophondi resursi za finansiranje proširenja” koje je uslijedilo pet godina kasnije, kada je u maju 2004. došlo do takozvanog “big bang” proširenja i EU je porasla sa 15 na 25 članica.

Izvor: Radio Slobodna Evropa, CdM

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *