Hapšenje guvernera centralne banke Letonije ističe manjak kontrole u evropskom bankarskom sistemu

Dodajte komentar

Korupcionaški skandal u Letoniji, članici eurozone, ističe ograničenja u nadzoru bankarskog sektora u EU i vjerovatno će dovesti do reformi, ocjenjuju stručnjaci.

Letonija je pokrenula istragu o korupciji protiv guvernera centralne banke Ilmarsa Rimševiča. To pitanje je posebno osjetljivo pošto on sjedi u savjetu Evropske centralne banke (ECB).

Kriza je produbljena pošto je AP izvestio o optužbama da je Rimševič povezan s pranjem novca iz Rusije i iznio optužbe lokalnih bankara o njegovim pokušajima iznude.

Rimševič je pritvoren u subotu, ali je posle dva dana pušten na slobodu uz kauciju bez optužnice. Njemu je zabranjeno da obavlja dužnosti, ali ne može odmah biti smijnjen, što stvara neizvjesnost u toj zemlji.

Posle nekoliko dana ćutanja ECB je izdala saopštenje u kojem se teret rješavanja skandala stavlja na Letoniju. Ne navodeći ime zemlje, ECB je saopštila da je na državama članicama da se bore protiv pranja novca i da ona sama nema ovlašćenja da sprovodi istrage u pojedinim državama.

ECB je navela da “propusti u borbi protiv pranja novca mogu ukazivati na dublje ukorenjene manjkavosti u upravljanju u bankama”. “ECB nema ovlašćenja za istrage da otkrije te manjkavosti”, navodi se u saopštenju.

Glavna ekonomistkinja u kompaniji Kapital ekonomiks (Capital Economics) Dženifer Mekion rekla je da letonski slučaj ističe manjak kontrole u evropskom bankarskom sistemu.

“Zabrinjava to što je letonska centralna banka možda to propustila iz ovog ili onog razloga. Mislim da će to voditi preispitivanju kako se sprovodi nadzor”, rekla je ona.

Viši istraživač u praškom Institutu za međunarodne odnose Mark Galeoti rekao je da će evropske države i institucije, mada možda žele da ojačaju propise, vjerovatno željeti da letonski skandal kratkoročno riješe.

“Druge države i evropske institucije ne žele da preoštro kazne Letoniju dok zemlja pokušava da očisti svoj finansijski sektor, a i druge zemlje nisu savršene u rukovodjenju bankama”, rekao je on i dodao da izvještaji o globalnom pranju novca pokazuju koliko je takvog novca prolazilo kroz banke u Londonu i Frankfurtu.

Galeoti je rekao da je bez obzira na posljedice letonske istrage naglasak na transparentnosti dobra stvar.

Zamjenik državnog sekretara SAD Džon Salivan bio je u četvrtak u Letoniji gdje je razgovarao o bezbjednosti i ekonomiji. Upitan o nedavnom izvještaju američkog Ministarstva pravde u kojem je letonska banka ABLV optužena za “institucionalizovano pranje novca” i kršenje sankcija Sjevernoj Koreji, on je izrazio zabrinutost za baltičku državu zbog ekonomije kao članice eurozone i bezbjednosti kao članice NATO.

“Pranje novca se tiče SAD jer to utiče na NATO saveznika Letoniju”, rekao je Salivan. On je rekao da sankcije banci ABLV “ukazuju na ozbiljnost kojom SAD pristupaju pranju novca”. ABLV je negirala optužbe ali se posle njih njena finansijska situacija pogoršala, zbog čega je morala da dobije pomoć od centralne banke.

B92

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *