Najskuplje komunalije u Budvi, Nikšiću i Gusinju

Dodajte komentar
Budva

Šest od 23 opštine još nije utvrdilo iznos naknada za komunalije za bespravne objekte, što je prema Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata jedna od prvih obaveza koju lokalne uprave moraju da ispune.

Riječ je o Ulcinju, Kolašinu, Plavu, Plužinama, Pljevljima i Beranama. Generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja, u sklopu Ministarstva održivog razvoja i turizma, Marko Čanović napominje da je krajnji rok za tu obavezu bio kraj decembra, odnosno dva mjeseca od 14. oktobra kada je zakon stupio na snagu.

Prema podacima koje je Pobjeda dobila od lokalnih uprava, 16 opština pripremilo je prijedloge odluka o naknadama za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte. Prema riječima Čanovića, 11 je proslijeđeno Ministarstvu na saglasnost. Po proceduri, kada dobiju saglasnost o tim dokumentima izjasniće se lokalni parlamenti.

Opštine koje su do sada predale prijedloge odluka su Podgorica, Danilovgrad, Nikšić, Tivat, Herceg Novi, Bijelo Polje, Mojkovac, Petnjica, Šavnik, Gusinje i  Rožaje. Ministarstvo nije dalo saglasnost ni za jedan predloženi akt, ali saradnja sa lokalnim upravama je u toku – precizira Čanović. Predstavnici lokalnih uprava Cetinja, Budve, Bara, Kotora, Žabljaka i Andrijevice su najavili da će veoma brzo prijedloge odluka proslijediti tom Vladinom resoru.

CIJENE KOMUNALIJA

Prema nacrtima odluka o naknadama za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte, u koje je Pobjeda imala uvid, najskuplje komunalije po kvadratu plaćaće vlasnici bespravnih objekata u primorskim opštinama. Predlagači su najniže osnovne cijene odredili za objekte čijom izgradnjom je riješeno stambeno pitanje. Najskuplje komunalije predložila je Budva, kreće se od 90 do 290 eura po kvadratu u zavisnosti od zone i površine objekta. U opštini Tivat utvrđena je cijena od 60 do 210 eura, u Kotoru od 60 do 200 eura, a u  Baru je od 42 do 126. Od svih primorskih gradova, najniža cijena komunalija je u Herceg Novom – od 30 do 120 eura. Kada je riječ o opštinama na sjeveru države, najpovoljnije cijene komunalija je odredila opština Šavnik – od dva do tri eura po kvadratu. Kako su ranije saopštili iz te opštine, niskom cijenom naknade za komunalno opremanje žele da podstaknu građane da  što lakše odluče da legalizuju svoje objekte, ali i da budu primamljivo područje za investitore.

Opština Andrijevica je predvidjela da raspon cijena komunalija po kvadratu bude od šest do 14 eura, u Rožajama je od pet do 30, a na Žabljaku od dva do 48 eura. U Bijelom Polju naknada iznosi od 13 do 44 eura, a u Mojkovcu  od 45 do 60 eura. Najskuplje komunalije na sjeveru, u odnosu na opštine koje su  odredile cijenu, plaćaće građani koji su bespravno gradili u Gusinju – od 20 do 80 eura. Kada je u pitanju centralni dio Crne Gore, iz lokalne uprave Cetinja su se odlučili na iznos naknade od 20 do 40 eura, u Danilovgradu od deset do 50, te u Nikšiću od 13,5 do 144 eura. U glavnom gradu predložene su naknade u iznosu od skoro 49 eura do 141. Opštine su odredile i zone u kojima se komunalije ne plaćaju – to su seoska područja ili ona koja nijesu obuhvaćena urbanističkim planovima. Opština Plav kasni sa utvrđivanjem cijene naknade zbog, kako su nam kazali, obaveza koje imaju zbog zemljotresa koji je pogodio to područje 4. januara, a u kojem je više desetina objekata oštećeno. Timovi koji su bili određeni da rade na pripremi odluke o komunalnom opremanju nakon zemljotresa raspoređeni su u tri komisije za utvrđivanje štete izazvane elementarnim nepogodama. Iz lokalnih uprava Ulcinja i Berana su ranije saopštili Pobjedi da zbog lokalnih izbora nijesu uspjeli da ispune tu obavezu, ali su najavili da će to uskoro učiniti.

PODNIJETI ZAHTJEVI

Prema podacima Ministarstva održivog razvoja i turizma, 2015. godine bilo je 43.872 nelegalno podignuta objekta, odnosno objekata za koje nije izdata građevinska dozvola, kod kojih je izvođač prekoračio dozvoljene gabarite ili ne postoji upotrebna dozvola. Nezvanično, ima ih oko 100.000. Marko Čanović kaže da je do sada ukupno podnijeto samo 700 zahtjeva za ozakonjenje, ali da je interesovanje veliko.

Situacija je takva zbog duge procedure koju vlasnici bespravnih objekata moraju da prođu prije nego podnesu zahtjev za legalizaciju. U narednom periodu očekujemo znatno veći broj zahtjeva. Napominjem da je krajnji rok do 15. jula i neće biti produžen. Građani koji ne podnesu zahtjev do tada, poslije neće moći da legalizuju svoje objekte. Dakle, vlasnici bespravno izgrađenih objekata imaju dvije mogućnosti – da uđu u proces legalizacije i tako iskoriste sve benefite predviđene zakonom, koji se u prvom redu odnose na mogućnost plaćanja komunalnih naknada na rate, da riješe pravni status objekata i na taj način uvećaju vrijednost svoje imovine. Druga opcija je da ne podnesu zahtjev i dugoročno snose posljedice predviđene zakonom – prekršajne sankcije, plaćanje naknade za korišćenje prostora jedinici lokalne samouprave, plaćanje uvećanog poreza za bespravni i njegovo uklanjanje čije troškove sami snose – upozorava Čanović.

Najviše interesovanja pokazali su vlasnici neformalnih objekata u Herceg Novom.

Nadležnom sekretarijatu u toj opštini podnijeto je 140 zahjeva. Zatim u Baru gdje ih je predato 96. Iako u Službi za naplatu naknada za komunalije u Budvi kažu da u toj opštini ima ,,najviše ,,divljih“ objekata po glavi stanovnika“, samo 60 vlasnika je predalo zahtjev za legalizaciju.  U Tivtu je do prošle sedmice podnijeto 28 zahtjeva. Situacija na sjeveru je lošija, te je na Žabljaku pristiglo samo pet, a u Andrijevici i Šavniku ni jedan zahtjev za legalizaciju nije podnijet.

OBJEKTI SA VIŠE VLASNIKA

Iz Sekretarijata za prostorno planiranje i izgradnju u Herceg Novom upozoravaju da su se u praksi susreli sa poteškoćama kada je u pitanju legalizacija bespravnih stambenih objekata više vlasnika. U tom slučaju, zahtjev za legalizaciju prema zakonu podnosi skupština stanara i to za cijeli objekat. – U zgradama u kojim pojedini vlasnici ne dolaze duži niz godina ili samo povremeno, problem je oformiti skupštinu stanara. Zahtjev za takav objekat moraju da podnesu kao skupština stanara, za cijeli objekat a ne za pojedinačne stanove. Tu dolazi do problema jer stanari ne mogu da se okupe, pojedinih vlasnika nema, a rokovi su ograničeni – objasnili su iz Sekretarijata. Čanović, međutim, ističe da je Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata precizan i u tom dijelu.

Etažni vlasnik, odnosno skupština etažnih vlasnika može podnijeti zahtjev za legalizaciju takvog objekta.  Članom 162 propisano je da se za bespravne objekte sagrađene od više posebnih djelova  na kojima je ustanovljeno pravo svojine različitih vlasnika, dokazi koji se tiču tehničke dokumentacije, dostavljaju se za cijeli objekat, a dokazi koji se odnose na plaćanje naknade za komunalno opremanje i naknade na investicije u skladu sa zakonom kojim se uređuje regionalno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja se podnose samo za posebni dio. Takođe je propisano da se za svaki od posebnih djelova objekta donosi pojedinačno rješenje o legalizaciji, čiji je sadržaj preciziran – objašnjava sagovornik Pobjede.

Izvor: Portal Analitika

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *