Konačnu riječ o eventualnoj privatizaciji Komercijalne banke AD Beograd daće njeni akcionari, kazao je u intervjuu za “Dan” glavni izvršni direktor Komercijalne banke AD i član Odbora direktora Mirko Marojević povodom spekulacija o prodaji te banke.
“Čeka se predlog modela privatizacije, koju radi privatizacioni savjetnik. Svakako da je budućnost i perspektiva ove banke širenje u regionu. U tom smislu planirana je i dalja značajnija uloga i razvoj Komercijalne banke u Crnoj Gori. Upravo zato se i sjedište Komercijalne banke seli iz Budve u Podgoricu, jer će na taj način banka raditi još efikasnije i kvalitetnije na zadovoljstvo svih klijenata”, naveo je Marojević.
Koji su treiutio iajveći problemi banaka koje posluju u Crnoj Gori?
Banke u Crnoj Gori su u prethodnim godinama kao glavni izazov imale rešavanje loših plasmana koji su kulminirali tokom perioda kreditne ekspanzije. Rekao bih da je taj problem na različite načine smanjen u poslednjih nekoliko godina. U ovom trenutku bih kao glavni problem istakao spore instrumente naplate, koji generalno više idu u korist dužnicima, umjesto da štite interese povjerilaca. To se podrobno ogleda u dugim i iscrpljujućim sudskim sporovima. Spori instrumenti naplate ne samo da predstavljaju opterećenje bankama, već se, kao veliki teret, reflektuju i na dobre klijente.
Da li je ulazak novih banaka, odnosno rast konkurencije, uticao na poslovanje banke?
Bez obzira na činjenicu da u Crnoj Gori postoji jako veliki broj banaka prema veličini tržišta i broju stanovnika, mi smo u uslovima takve konkurencije u 2017. godini uspjeli napraviti značajan napredak u svim segmentima poslovanja. Konkurencija tjera sve banke, pa i nas, da bucemo bolji, a samim tim najveće pozitivne efekte velike konkurentske utakmice na bankarskom tržištu osjećaju naši klijenti.
Da li je teško izboriti se za klijente imajući u vidu broj banaka koje posluju u Crnoj Gori?
Borba za svakog klijenta na tržištu veoma je izražena, i to će se nastaviti u narednom periodu, posebno imajući u vidu veliki broj banaka na tržištu Crne Gore, od kojih nekoliko u vlasništvu velikih inostranih banaka. Činjenica je da je 15 banaka veliki broj za malo crnogorsko tržište, tako da neminovno možemo očekivati ukrupnjavanje banaka u narednim godinama.
Kako je Komercijalna banka poslovala u 2017. godini?
Komercijalna banka je u 2017. godini poslovala dobro, prevazilazeći planove koje smo zacrtali kao vrlo ambiciozne na početku godine. Kad kažem dobro poslovanje, osim poslovnog rezultata, možemo biti vrlo zadovoljni značajnim rastom kreditnog portfolija, značajnim smanjenjem loših plasma-
na iz prošlosti, kao i vrlo dobrom politikom upravljanja rashodima.
Koliko je Komercijalna banka u prethodnoj godini plasirala kredita građanima, a koliko privredi?
Ukupan iznos novoodobrenih kredita u 2017. godini prelazi iznos od 35 miliona eura, pri čemu je veći dio odobren privrednim subjektima. Odobreni iznos kredita višestruko je veći od odobrenih plasmana u nekoliko prethodnih godina. Što se tiče kredita građanima, u 2017. godini je odobren najveći iznos kredita na nivou godine od osnivanja Komercijalne banke u Crnoj Gori, odnosno za gotovo 25 godina poslovanja.
(Cijeli intervju u današnjem Danu)
Svjedocenja u sudskim spisima, a da se ne vidi kako su varani klijenti (interno im kreirana zaduzenja koja njima ni u pravnom ni u bankarskom smislu nisu pripadala) iz prethodne banke, je taman sjajna preporuka za jos sjajnije rezultate u banci koaj izgleda u manje od dvije opet mijenja udarne ljude.