Koliko je Balkan bitan Trampu?

Dodajte komentar

S prvom godinom mandata američkog predsjednika Donalda Trampa svugdje se analiziraju i lokalne posljedice njegovog upravljanja najvećom svjetskom silom.

Države na zapadnom Balkanu nalaze se u različitim fazama pristupanja Evropskoj uniji, ali i relacijama prema Americi te njenom najvećem suparniku Rusiji.

Zlatko Dizdarević, spoljnopolitički analitičar i bivši diplomata BiH, za “Dojče vele”, međutim, napominje da interes SAD na zapadnom Balkanu nije onako izrazit kakvim ga obično zamišljaju u dotičnim zemljama.

On uzima za primjer ocjene konsultantskih specijalista Stejt departmenta i NATO-a da će SAD “preuzeti ključnu ulogu na Balkanu, uz koordinaciju s EU”, izrečene krajem prošle godine.

“Lijepo zvuči, ali ovakve odluke neraskidivo su povezane s dvije činjenice. Jedna je u kom će se pravcu dalje razvijati odnosi Amerike s Rusijom, snažno pritisnuti prioritetnijim pitanjima poput Sjeverne Koreje, Bliskog istoka i generalno Euroazije. Sve je to važnije Vašingtonu od Balkana. Druga je kakav će biti ishod unutrašnjih obračuna Trampa i protivnika čak i u njegovoj stranci. Uz to, nisam siguran da konsolidacija unutar EU strateški odgovara svima u SAD”, kaže Dizdarević.

Primjećuje da su Amerikanci na Balkanu osigurali više njima bitnih uporišta.

“Linija razgraničenja s Rusijom je u realnosti jasna. Crna Gora u NATO-u je zatvorila opasnost od izlaska Rusije na ‘topla mora’ preko Jadrana, Dejtonski sporazum im i dalje nije upitan, ma koliko se u BiH uzbuđivali idejama o nekom Dejtonu 2, Albanija je apsolutno pod njihovom kontrolom, ‘albanski dio’ Kosova takođe, dodatno uz tamošnju veliku vojnu bazu Bondstil. Amerikanci vjeruju i da se uz njihovu pomoć danas Makedonija i Grčka približavaju rješenju uzajamnih tenzija”, ističe Dizdarević.

Iz balkanske perspektive situacija u regionu uopšte nije ružičasta ali, kako dodaje Dizdarević, “to nije Trampov problem”.

Navodi da ubistvo Olivera Ivanovića jeste signal da “priča na Kosovu nije dovršena kako bi htjeli u Vašingtonu pa i Briselu”. No, ta vrsta “kontrolisane destabilizacije”, kako Dizdarević imenuje pojavu, doživljava se različito u zonama interesa Rusije ili Amerike, pa tako i u Srbiji kao području od većeg ruskog uticaja.

Rezimirajući, on naglašava da baš i nije siguran da će Balkan postati “prioritet broj tri” za Trampa.

“Jer, Vašington geostrateški, i u objektivnom gubljenju pozicije u svijetu, ima većih problema na drugim stranama. Izvjesni status quo s Rusijom o ‘razgraničenju’ na Balkanu se može održavati, ključni energetski putevi ovuda ne idu, preostale zemlje koje nisu u NATO-u se približavaju Alijansi, a ‘nervoza’ Evrope – povodom zbivanja u njenom okruženju – geostratezima Amerike, i mimo Trampa, uvijek odgovara. To što mi odavde mislimo da smo prevažni Americi, i ne samo njima, ipak je naš problem”, zaključuje Dizdarević.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *