Jelušić: Radi se idejno rješenje za uređenje obalne zone u Sutomoru

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore iniciralo je izmjenu modela raspodjele prihoda od naknade za korišćenje morskog dobra da bi, kako se ističe, primorske opštine kvalitetnije aispunjavale ugovorene obaveze.

Kako je Pobjedi kazao direktor ovog preduzeća Predrag Jelušić, u skladu sa Zakonom o finansiranju lokalne samouprave Javno preduzeće svoj prihod dijeli sa šest primorskih opština na čijoj se teritoriji ostvaruje prihod.

Direktor JP Morsko dobro Predrag Jelušić

Podaci nam govore da je od 2012. godine, direktno u kase primorskih opština ukupno prenešeno 16,7 miliona eura, sa namjenom održavanja komunalnog reda, hortikulturalnog uređenja i javne rasvjete u zoni morskog dobra. I pored značajnih sredstava koje se slivaju u opštinske kase neke od njih nijesu u stanju da obavljaju navedene ugovorne obaveze – kazao je Jelušić.

Upravo zbog toga, kako ističe, Morsko dobro je pokrenulo postupak izmjene zakonskih rješenja sa predlogom da se od 50 odsto sredstava koja se prenose lokalnim upravama Herceg Novog, Kotora, Tivta, Budve, Bara i Ulcinja, 20 odsto prenesu direktno komunalnim preduzećima u tim opštinama.

Cilj je da se efikasnije obavljaju poslovi održavanja čistoće, zelenih površina i bujičnih kanala u zoni morskog dobra – naveo je Jelušić.

Prema njegovim riječima, do kraja prošle godine Morsko dobro zaključilo je 1.349 ugovora i ostvarilo prihod od naknade za korišćenje morskog dobra od 6.646.140 eura. Kako dodaje, Upravni odbor Morskog dobra na sjednici u novembru prošle godine usvojio je Plan korišćenja sredstava za ovu godinu kojim se planira prihod u iznosu od 7.050.000 eura, a od čega će, nakon usmjeravanja 50 odsto prihoda primorskim opštinama, Javno preduzeće raspolagati prihodom u iznosu od 3.500.000 eura. Planovi Jedan od važnijih projekata koje Morsko dobro realizuje u saradnji sa opštinom Bar i Ministarstvom održivog razvoja i turizma je izgradnja saobraćajnice, šetališta i trga u Sutomoru. Uskoro se dobija idejno rješenje, nakon čega Jelušić kaže da ih očekuje izrada glavnog projekta i početak realizacije uređenja obalne zone u Sutomoru. On je dodao da Morsko dobro učestvuje u finansiranju izgradnje 420 metara dugog šetališta u Krašićima kao i uređenju šetališta na tivatskoj plaži Belane.

Trenutno je u toku tenderski postupak koji je raspisala opština Tivat kao nosilac. Kroz saradnju sa opštinom Herceg Novi, ističe, započeta je izgradnja druge faze šetališta Pet Danica na potezu od ,,Galeba“ do ,,Mimoze“. Ovaj projekat većim dijelom finansira Morsko dobro, dok je opština Herceg Novi nosilac poslova.

– U opštini Kotor smo početkom ljetnje turističke sezone završili drugu fazu pješačke i biciklističke staze na potezu od Risna do Perasta, sada nas očekuje postavljanje javne rasvjete duž novoizgrađene pješačke staze. Projekat šetališta Javno preduzeće finansira u cjelosti – kazao je Jelušić. U ovoj godini, ističe sagovornik Pobjede, očekuju i izgradnju pristaništa u Kamenarima.

Razlog i osnovni cilj izgradnje pristaništa je bezbjednije, funkcionalnije i brže odvijanje saobraćaja na trajektnoj liniji Lepetane – Kamenari – Lepetane – kazao je on. U prvoj polovini ove godine očekuju i početak sanacije obalne – pomorske infrastrukture pristaništa Žanjice, pristaništa i mandraća u Baošićima, mula u Baošićima, pristaništa i lokalnog mandraća u Kumboru. Sidrišta – Krajem prošle godine završena je Studija prirodnih uslova za formiranje nautičkih sidrišta u zoni tivatskog i budvanskog zaliva, koja nam je ponudila modele za postavljanje vezova na sedam lokacija u Tivtu i dvije lokacije u Budvanskom zalivu. Plan Javnog preduzeća je da naredne godine započne proceduru za realizaciju ovog posla, koje će za rezultat imati uvođenje reda kada je riječ o sidrenju i vezivanju malih i srednjih plovila na pomenutim lokacijama – kazao je Jelušić.

Morsko dobro je prvi put ove godine objavilo tendere za sezonsko ustupanje pristaništa i privezišta na Primorju, a kako ističe Jelušić, cilj ovih postupaka je da se obezbijede preduslovi za regularno funkcionisanje privezišta i pristaništa što čini osnov za odvijanje priobalnog pomorskog saobraćaja, samom tim i razvoj nautičkog turizma. Kako dodaje, evidentan je problem funkcionisanja nekoliko pristaništa i naročito privezišta, za koje ne postoje ugovori o korišćenju niti jasni pravni osnov korišćenja, tj. obavljanja djelatnosti.

Takve slučajeve smo uredno prijavljivali nadležnim institucijama na dalje postupanje – naglašava Jelušić dodajući da su učinjeni značajni napori da se uvede red u upravljanju, radu i nadzoru nad ovim objektima, da je stanje osjetno bolje, ali da treba dodatno raditi na unapređenju ove oblasti.

Ovim povodom Javno preduzeće uputilo je inicijativu za izmjenu Zakona o lukama radi stvaranja zakonskih okvira za njen dalji razvoj. U tom smislu predložili smo širu akciju na unapređenju regulatornog okvira, organizacionog modela upravljanja i pojačane kontrole – kazao je Jelušić.

Bojana

Prema njegovim riječima, od početka 2016. godine za područje Bojane postignut je napredak u regulisanju odnosa sa zakupcima objekata na obalama rijeke gdje je  prvi put raspisan tender.

Cilj nam je da na taj način doprinesemo transparentnijem obavljanju djelatnosti na toj lokaciji, kao i da našim daljim aktivnostima doprinesemo stvaranju bolje infrastrukurne uređenosti tog prostora – kaže Jelušić. Trenutno su, kako dodaje, u toku izmjene i dopune Kataloga (evidencije) objekata na obalama Bojane, koje se odnose na preciziranje površina privremenih objekata i, kada Vlada bude dala saglasnost, Javno preduzeće sprovešće tenderski postupak za one lokacije koje do sada nijesu obuhvaćene tenderskim postupkom – kaže Jelušić.

Check Also

Postignut dogovor o potpisivanju Sporazuma o uzajamnoj pomoći između AMM-a i CEC-a

Asocijacija menadžera Crne Gore je postigla dogovor sa Evropskom konfederacijom menadžera CEC o potpisivanju Sporazuma …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *