Mogućnosti unapređenja poslovanja i efikasnosti u sprovođenju inspekcijskog nadzora bile su tema okruglog stola koji je organizovala Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom ekonomije. Skup je održan u okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru.
Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović kazala je da nelojalna konkurencija, odnosno poslovanje u sivoj ekonomiji, negativno utiče na tržište i rad privrednih subjekata koji izmiruju svoje obaveze u skladu sa zakonskim propisima. Članice Komore, navela je ona, ukazuju na probleme sa kojima se susrijeću prilikom inspekcijskih nadzora, a koji se najčešće odnose na nejasnoće, odnosno, različito tumačenje propisa i izricanje neprimjereno visokih kazni u pojedinim slučajevima.
– U brojnim istraživanjima i analizama koje je Privredna komora Crne Gore radila da bi doprinijela unapređenju poslovnog ambijenta i olakšanju poslovanja privrednih subjekata, iskazana je potreba dosljedne primjene zakona. Naglašena je potreba suzbijanja nelegalnog rada i trgovine, čime bi teret plaćanja dažbina bio raspoređen na sve učesnike, uz istovremeno ostvarivanje većih budžetskih prihoda. Preduzete mjere protiv sive ekonomije daju rezultate, ali još puno prostora postoji za djelovanje kada su u pitanju zapošljavanje, plaćanje poreza i trgovina – rekla je Filipović.
O zakonodavnom okviru i praksi u oblasti inspekcijskog nadzora govorili su predstavnici predlagača – Ministarstva ekonomije, kao i Uprave za inspekcijske poslove, koja je inicijator za izmjene i dopune ovog zakona.
Generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomije Biljana Jakić istakla je da je ovim nacrtom prvi put normiran inspekcijski pregled u stambenim ili drugim prostorima kada postoje indicije da se u njima nelegalno posluje. Intencija je da se stane na put sivoj ekonomiji koja je posledica obavljanja djelatnosti u privatnim prostorijama, čime se
izbjegava plaćanje poreza i dažbina državi.
– Cilj ovog zakona nije samo da sankcioniše one koji nelegalno posluju, što je krajnja mjera, već da ih podstakne da iz nelegalnih pređu u legalne tokove i tako postanu lojalna konkurencija istim ili sličnim djelatnostima na tržištu – rekla je Jakić.
Podaci Uprave za inspekcijske poslove i praksa pokazuju da su najčešće nelegalne djelatnosti: frizerske i kozmetičke usluge, fizioterapija, zdravstvene, zatim igraonice, vrtići, izdavanje smještaja, autolakirerske, automehaničarske, vulkanizerske usluge, pranje auta i tepiha, krojačke usluge, kopiranje, prodaja određenih vrsta roba, proizvodnja i prodaja kolača, pripremanje hrane za radnike (ketering) i dr.
– Pregled u stambenom prostoru, u slučaju kada postoji indicija da se u njemu obavlja radnja prekršaja, podrazumijeva da inspekcija podnosi pisani predlog za izdavanje naredbe o vršenju pregleda u stambenom prostoru (kojim može da se traži i dozvola za pretresanje stambenog prostora i stvari u njemu) sudu za pekršaje, koji bi u hitnom postupku (najkasnije u roku od 48 sati) bio dužan da odluči o njemu. U tom slučaju sud bi, ako postoje osnovi sumnje da se u stanu vrše radnje prekršaja iz nadležnosti inspekcije, mogao da dozvoli pregled u stambenom prostoru – objasnila je Jakić.
Akt je usklađen sa zakonima o upravnom postupku, državnoj imovini, sprečavanju korupcije, te planiranju prostora i izgradnji objekata.
Rada Marković, pomoćnica direktora Uprave za inspekcijske poslove, podsjetila je da je Zakon o inspekcijskom nadzoru donijet 2003. godine, te da je izmjenama I dopunama tokom proteklog vremena unapređivan u određenim segmentima. Aktuelne izmjene ovog akta inicirala je Uprava za inspekcijske poslove, kazala je ona, te da proizilaze iz iskustava u praksi inspekcijskog nadzora.
– U osnovi ove revizije Zakona je stalni izazov koji stoji pred inspekcijskim organima u pogledu suzbijanja sive ekonomije na tržištu robe i usluga i tržištu rada, kao i potrebe da se omogući sveobuhvatno, ujednačeno, srazmjerno i efikasno postupanje inspektora, što je od izuzetne važnosti za subjekte nadzora – rekla je Marković.
Prema njenim riječima, namjera inicijatora ovih izmjena je bila da, između ostalog, odgovori na česte primjedbe privrednika koji legalno posluju u vezi sa, kako navode, učestalim kontrolama kod legalnih subjekata, dok oni koji rade nelegalno nijesu pod nadzorom, kao i različitim postupanjem inspektora pri izricanju mjere ukazivanja.
U tom smislu, Nacrtom je između ostalog preciznije uređena mjera ukazivanja, koja je različito tumačena u praksi inspekcijskog nadzora. Precizirano je da mjeri ukazivanja nema mjesta kada je utvrđena nepravilnost kojom se dovodi u opasnost život i zdravlje ljudi, životna sredina i imovina veće vrijednosti, kao i u slučaju kada utvrđena nepravilnost predstavlja krivično djelo. Propisano je da prekršajni nalog izdaje, odnosno zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi tek ako nepravilnost nije otklonjena u roku određenom mjerom ukazivanja.
– Ujednačićemo postupanje inspektora uz poštovanje načela srazmjernosti – naglasila je ona.
Branka Jauković iz Poreske uprave smatra da je po ovim pitanjima potrebno proširiti nadležnost suda za prekršaje koji treba da dobije ingerencije da izdaje naredbe za inspekcijski pregled stanova. Zato je, smatra ona, to potrebno definisati u zakonima o prekršajima i sudovima.
Krsto Kovačević, predsjednik Komore fizioterapeuta Crne Gore, podržao je predložene izmjene i dopune Zakona. Ocijenio je da one idu na ruku fizioterapeutima, posebno imajući u vidu da je kod njih aktuelno licenciranje, pa će samo registrovani imati pravo da se bave tom djelatnošću. Pozvao je kolege koji se ovim poslom bave u sivoj zoni da počnu legalno da rade, što smatra osnovnom intencijom ovog zakona.
Nina Pajović iz Turističke organizacije Podgorice smatra da je suzbijanje sive ekonomije i nelojalne konkurencije svima u interesu, na čemu oni u saradnji sa nadležnim gradskim i državnim institucijama konstantno rade. Ocjenjuje da je stanje po ovom pitanju bolje nego ranije, a u prilog tome govori i podatak o porastu broja turista koji se odlučuju za hotelski smještaj u Podgorici. Pozvala je one koji posluju u sivoj zoni turizma i ne plaćaju poreze državi da legalizuju svoj rad.
Ljubiša Živaljević, glavni inspektor za drumski saobraćaj, smatra da je ovaj Nacrt potrebno unaprijediti kako bi bio primjenljiv i na ovu oblast, a naročito kada su predmet nadzora međunarodni prevoznici.
– Mjere ukazivanja su neizvodljive sa aspekta inspektora za drumski saobraćaj. Jedino rješenje je naplata kazne na mjestu kontrole, posebno od nelegalnih prevoznika, što je i praksa u EU – kazao je Živaljević.
On je ocijenio da bi se izradom novog zakona detaljnije i kvalitetnije uredila ova oblast.
Stojan Kralj, iz preduzeća Simteks, tražio je pojašnjenje kako će inspektori znati u kojim stanovima se obavlja nelegalno poslovanje, kada se zna da brojne firme nijesu prijavile proizvodnju, objekte i radnike. On smatra da inspektori ne treba da postupaju po anonimnim prijavama, jer su one često sredstvo manipulacije onih koji nelegalno rade.
Jelena Burić iz Udruženja hotelijera Podgorice, akcentovala je da hotelijerima nelojalnu konkurenciju predstavljaju neregistrovani izdavaoci stanova na dan. Problem naročito dobija na težini ako se zna da turisti u Podgorici prosječno borave dva dana, pa smatra da inspektori nakon dojave o ovom vidu sive ekonomije moraju da reaguju prije isteka propisanog roka od 48 sati.
U radu skupa učestvovali su i glavna tržišna inspektorka Nada Đurđić, glavna inspektorka rada Angelina Međedović, načelnica u Direktoratu za rudarstvo i geologiju Emilija Otašević, glavna inspektorka za turizam Svetlana Šljivančanin i pomoćnica direktora Uprave za inspekcijske poslove Višnja Orban, Božo Vučeković, načelnik u Ministaratvu turizma i održivog razvoja, te samostalna savjetnica u Direktoratu za unutrašnje tržište i konkurenciju Lidija Radusinović.
Pored podrške Nacrtu zakona, na okruglom stolu su se čule i brojne sugestije i dileme, povodom kojih je ostvarena neposredna komunikacija između predstavnika Ministarstva ekonomije i Uprave za inspekcijske poslove i ostalih učesnika okruglog stola.
Javna rasprava traje do 21. januara 2018. Ministarstvo ekonomije će razmotriti sve pristigle komentare, primjedbe i sugestije i nakon toga sačiniti Izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi.
(Analitika)
