Mjere fiskalne konsolidacije su neizbježan element naše ukupne ekonomsko-razvojne strategije i ne predstavljaju parcijalni hir Ministarstva finansija ili Vlade, ocijenio je u intervjuu za Dnevne novine ministar finansija Darko Radunović.
On je kazao da će sprovođenje fiskalne konsolidacije biti ključni izazov u ovoj godini, kao i da će eventualni linearni ili čak veći porast cijena zbog rasta opšte stope PDV-a biti tržišna malverzacija, a ne stvarna potreba.
Prema njegovim riječima ključni izazovi za njega, ali i za Ministarstvo i Vladu je svakako pitanje daljeg uspješnog sprovođenja mjera fiskalne konsolidacije.
“Ostvarenje tog cilja je preduslov realizacije svih drugih planova Vlade, sadržanih u Ekonomskoj politici za 2018. i u Programu ekonomskih reformi za 2018-2020. Preduslove za ostvarenje ovog cilja imamo. Usvojili smo realan i dobro strukturiran budžet koji, osim osnovnih funkcija države, predviđa rast budžetskih prihoda koji je zasnovan na većoj poreskoj disciplini, ali i na privrednom rastu. Istovremeno, predvidjeli smo smanjenje tekuće potrošnje, uz stabilno finansiranje svih osnovnih funkcija države i očuvanje razvojne komponente budžeta”, kazao je Radunović.
Na pitanje DN kako bi ocjenio ukupni ekonomski i politički ambijent u državi i koliko je on pogodan za ostvarivanje ekonomskih ciljeva Vlade, Radunović je kazao da bez obzira na složenost problematike koja nas prati, čini se da nam ukupni ekonomski ambijent u Crnoj Gori daje pravo na optimizam.
“Utisak je da je današnja crnogorska ekonomija, u znatno većoj mjeri nego u prošlosti, oslonjena na naše realne resurse čija je eksploatacija i valorizacija saglasna konceptu održivog razvoja. Tu prvenstveno mislim na prepoznavanje turizma, energetike i poljoprivrede kao ključnih razvojnih sektora, zatim na poboljšanje infrastrukture kao opšte razvojne pretpostavke i, najzad, na opredjeljenje da malom i srednjem biznisu, kao fleksibilnom strukturnom modelu, pružimo naglašeniju podršku”, istakao je on.
Posebno je, dodaje Radunović, važno to što su racionalno sagledali stanje i perspektivu naših javnih finansija i utvrdili sistem po kome će sve ključne parametre dovesti do zadovoljavajućeg, pa i obećavajućeg nivoa.
“Naravno, to neće biti jednostavno, niti će se dešavati samo od sebe. U tom smislu, rekao bih da su dva faktora ključna. Prvi je odlučnost i upornost države da se planirane mjere sprovedu, a drugi društveno razumijevanje nužnosti takvih fiskalnih i drugih ekonomskih opredjeljenja. Dakle, mislim da ekonomski ambijent Crne Gore dopušta naše planirane razvojne ambicije”, objasnio je on.
S druge strane, kako je kazao, iako imamo globalnu političku stabilnost, proces demokratskog sazrijevanja našeg društva još nije dostigao zadovoljavajući nivo.
“Tu prvenstveno mislim na nedovoljno razdvajanje interesa države, njene privrede i građana, od parcijalnih interesa političkih subjekata. Naime, još je veći broj političkih partija okrenut kratkoročnom, najčešće populističkom prikupljanju političkih poena, bez obzira na efekte koje takav pristup proizvodi državi. Odatle potiče i spremnost da se, bez rezerve i bez prethodnog argumentovanja, napada bilo koja ideja ili aktivnost, samo zato što dolazi od političkog suparnika. Zbog toga se politički ambijent u Crnoj Gori ne može smatrati pogodnim za ostvarivanje ambicioznih ekonomskih ciljeva”, ocijenio je on.
Jedan od ciljeva izvršne vlasti u ovoj godini, koji je premijer postavio kao prioritetan, jeste otvaranje novih radnih mjesta, pa je Radunović objasnio na koji način će Ministarstvo finansija doprinijeti tome.
“Stvaranje uslova za povećanje zaposlenosti, odnosno za otvaranje novih radnih mjesta, jeste jedan od kapitalnih zadataka Vlade. Ministarstvo finansija, svakako, nije neposredno nadležan organ za ovu problematiku, ali može i mora doprinijeti ukupnosti djelovanja radi dostizanja cilja. Primjera radi, fiskalna nadležnost Ministarstva finansija se mora sprovoditi tako da se doprinosi kvalitetu poslovnog ambijenta. U takvom okruženju je, onda, realno očekivati privredni rast koji prirodno “vuče” povećanu zaposlenost. Slično, modeliranje raznih formata finansijske podrške razvoju preduzetništva predstavlja naš zadatak i doprinos povećanom upošljavanju”.
Što se tiče povećanja opšte stope PDV-a, poskupljenja struje i većih akciza, Radunović je objasnio da je normalno da to izaziva negativne komentare u dijelu javnosti.
“Takve mjere ne donose popularnost, ma kako njihovo uvođenje bilo nužno i racionalno argumentovano. Jasno je i da se kritike usmjeravaju prvenstveno ka Ministarstvu finansija, jer je fiskalna politika u nadležnosti te institucije. Ipak, treba stalno podsjećati da su te fiskalne mjere neizbježan element naše ukupne ekonomsko-razvojne strategije, dakle, ne predstavljaju parcijalni hir Ministarstva ili Vlade”, kazao je Radunović.
Smatra da ne smijemo zaboraviti da su mjere fiskalne konsolidacije definisane i usvojene, svjesni kritičnih posljedica koje bi uslijedile ako one izostanu ili ako ne donesu željene efekte.
“No, čak i u takvim okolnostima, uspjeli smo da izbjegnemo mehanizme kojima su pribjegavale druge zemlje u regionu, poput radikalnog smanjenja penzija i zarada. Mi smo odabrali pristup koji će najmanje uticati na građane i koji će ravnomjerno i solidarno raspodijeliti teret konsolidacije. Željeli smo i da saniranje finansijske slike ne produkuje zaustavljanje razvojnih ambicija, kroz već aktivirane, pa i kroz nove projekte. Drugim riječima, lako je pokazati da restriktivnost u odnosu na budžetsku potrošnju, ne znači usporavanje razvojne perspektive. Štaviše!”, poručio je Radunović.
Dodaje da ne iznenađuje povika dijela javnosti po ovom pitanju, ali da je daleko od istine da će rast PDV-a biti racionalan povod za radikalan rast cijena.
“Niža stopa PDV-a ostala je na nivou od sedam odsto i jedna je od najnižih u Evropi. Ona se primjenjuje na životne namirnice koje čine glavninu potrošačke korpe, pa je naša procjena da bi promjena više stope PDV-a sa 19 na 21 odsto mogla uzrokovati prosječni rast cijena od samo 0,9 odsto. Procjena Svjetske banke je 0,5 odsto, skoro dvostruko restriktivnija u odnosu na našu. Dakle, gdje god se nominalni porast više stope PDV-a od dva procentna poena bude koristio kao alibi za linearni ili čak veći porast cijena, u pitanju će biti tržišna malverzacija. To bi trebalo da neutrališe samo tržište, odnosno konkurencija. U sprečavanju takve trivijalizacije, pored tržišta, ulogu treba da imaju i inspekcijski organi”, naveo je Radunović.
Slično je, kaže on, i sa akcizama.
“Pažljivo smo definisali listu proizvoda za koje se akcize uvećavaju. U principu, radi se o robama koje ipak ne spadaju u elementarne potrebe građana, pa ni njihovo poskupljenje ne bi trebalo da utiče na bazni standard”, kazao je on.
Kada je riječ o naplati poreskih prihoda, u prošloj godini ostvareni su bolji rezutati od planiranih, a na pitanje DN koliko će država po ovom osnovu prihodovati u 2018. Radunovići kaže da je plan da u ovoj godini ostvarimo budžetske prihode od 1.708,3 miliona eura, što je za 8,1 odsto, odnosno za 128,2 miliona više nego u 2017.
“Od ukupnog prihoda, 1.597,9 miliona eura treba da potiče od poreza i doprinosa. Apsolutni rast tog iznosa u odnosu na 2017. je 118,3 miliona. Dakle, efikasnija naplata poreza i šira poreska baza treba da predstavlja izvor gotovo cijelog uvećanja budžeta. Sam PDV treba da, u tekućoj godini, donese budžetu 617,3 miliona eura, što je 66,9 miliona više nego u 2017. Ovaj rast ne proističe isključivo iz povećanja stope PDV-a za dva procentna poena, nego i iz očekivanog rasta ekonomske aktivnosti. Plan poreskih prihoda za 2018. podrazumijeva i redovnost u izmirivanju obaveza po osnovu reprogramiranih poreskih dugova iz prethodnog perioda”, objasnio je on.
Od akciza, kako je kazao, očekuje se 246,4 miliona eura, odnosno 20,7 miliona više nego u 2017.
Na pitanje da li postoji li opasnost da se rast javnog duga ne zaustavi nakon 2019. Radunović kaže da ako posmatramo aktuelne okolnosti i tekuće makroekonomske projekcije, onda će istrajavanje u sprovođenju planirane fiskalne konsolidacije sigurno obezbijediti da javni dug ostane u projektovanim okvirima.
“To znači da će ovaj parametar dostići maksimum od 66,51 odsto u 2019. da bi već 2020. bio 63,81 odsto, odnosno prešao u trajno opadajući trend.”
“Jedno od ključnih načela kontrole javnog duga je ciljna i kontrolisana politika zaduživanja. U tom smislu, Crna Gora će se zaduživati samo po dva osnova – radi reprograma ili otplate postojećih zaduženja i radi finansiranja kapitalnih razvojnih projekata. Tako smo za ovu godinu planirali zaduženje od 296 miliona, od čega je 106 namijenjeno za otplatu dospjelih anuiteta, što ne utiče na nivo javnog duga. Ostatak sredstava namijenijen je za izgradnju auto-puta”, objasnio je Radunović.
Ipak, kako dodaje, treba biti svjesan da su otvorene i male ekonomije, kakva je i crnogorska, izuzetno osjetljive na eksterne, odnosno globalne uticaje.
“Dakle, eventualna nepovoljna kretanja u našem užem i širem ekonomskom okruženju, mogu imati negativan uticaj na naše rezultate, pa i na nivo javnog duga. Mi, naravno, radimo i na mjerama povećanja otpornosti crnogorskog ekonomskog sistema u odnosu na spoljne uticaje. No, to je složen i dugoročan proces sa realno malim efektima, s obzirom na obim naše ekonomije.”
Na pitanje da li su međunarodne finansijske institucije postavile bilo kakve uslove Crnoj Gori za ovu godinu po pitanju finansijske i ekonomske situacije u zemlji Radunović odgovara da je više puta sam isticao značaj kvalitetne i intenzivne saradnje koju smo uspostavili sa međunarodnim finansijskim institucijama, prvenstveno sa MMF-om i Svjetskom bankom.
“Ne radi se o mandatornim odnosima, s obzirom da nemamo klasične finansijske aranžmane, nego o zaista korisnoj koordinaciji i komunikaciji koja nam puno znači, a i podiže povjerenje naših partnera u planove i djelovanje Vlade. U takvom ambijentu smo i kreirali plan finansijske konsolidacije i dobili potvrdu njegove dosljednosti, realnosti i kredibiliteta. Veoma smo zahvalni ovim institucijama na pružanju pomoći u definisanju monetarnih i valutnih politika, poreske politike, mjera stabilizacije finansijskog sektora i u upravljanju dugom”, kazao je on.
Izvor: CdM
