Nakon 2017. koja je bila znatno bolja nego što se očekivalo, Svjetska banka prognozira rast svjetske ekonomije do 3,1 procenat u 2018, ukoliko se nastavi oporavak investicija, proizvodnje i trgovine, te ukoliko zemlje u razvoju koje su izvozno orijentisane nastave imati koristi od povoljnih cijena roba.
Međutim, to se u velikoj mjeri smatra kratkoročnim poboljšanjem. U dugoročnijem periodu, smanjenje potencijalnog rasta – koji mjeri koliko brzo se ekonomija može uvećati kada su radna snaga i kapital u punom kapacitetu – nameće rizik za ostvareno povećanje životnog standarda i smanjenje siromaštva širom svijeta, upozorava Svjetska banka u svom izvještaju Globalni ekonomski izgledi iz januara 2018.
U razvijenim ekonomijama se u 2018. očekuje nešto manji rast od 2,2 procenta, kao posljedica postepenog ukidanja politike prilagođavanja koje su centralne banke uvele nakon krize i usljed manjeg priliva investicija. U cjelini se u 2018. projicira jačanje rasta do 4,5 procenta na tržištima u nastanku i u zemljama u razvoju, kako izvoz roba nastavi oporavak
“Oporavak globalnog rasta na širokim osnovama je ohrabrujući, ali ovo nije vrijeme za opuštanje,” kaže predsjednik Grupacije Svjetske banke, Jim Yong Kim. “Ovo je izvrsna prilika za ulaganje u ljudski i fizički kapital. Ako bi se kreatori politike širom svijeta fokusirali na ove ključne investicije, mogli bi povećati produktivnost u svojim zemljama, povećati uključenost radne snage u tržište rada i približiti se ciljevima iskorjenjivanja ekstremnog siromaštva i jačanja zajedničkog prosperiteta.”
Od finansijske krize pa do danas, 2018. je na dobrom putu da postane prva godina u kojoj će svjetska ekonomija poslovati punim ili približno punim kapacitetom. Iako se očekuje prestanak usporavanja ekonomije, kreatori politike trebaju gledati i izvan alata monetarne i fiskalne politike za stimulaciju kratkoročnog rasta i razmotriti inicijative koje više omogućavaju jačanje dugoročnog potencijala.
Usporavanje potencijalnog rasta je rezultat godina smanjenja rasta produktivnosti, slabih investicija i starenja radne snage u svijetu. Usporavanje je široko-rasprostranjeno, pogađa ekonomije na koje otpada preko 65 procenata svjetskog BDP-a. Bez napora na revitalizaciji potencijalnog rasta, pad se može proširiti i na narednu deceniju i mogao bi usporiti prosječan svjetski rast za četvrtinu procentnog poena, a prosječan rast tržišta u nastanku i zemalja u razvoju za pola procenta u tom periodu.
“Analiza faktora usporavanja potencijalnog rasta ističe činjenicu da nismo bespomoćni pri suočavanju sa tim“, kaže Shantayanan Devarajan, viši direktor Svjetske banke za zemlje u razvoju. “Reforme koje promoviraju kvalitetno obrazovanje i zdravstvo, kao i koje poboljšavaju infrastrukturne usluge bi mogle značajno povećati potencijalni rast, naročito na tržištima u nastanku u zemljama u razvoju. Ipak, politički moćne grupe će se protiviti nekim od tih reformi, zbog čega je izuzetno značajno javnosti pružiti transparentne informacije o razvojnim koristima od tih reformi.”
Izgled za rast je podložan negativnim rizicima. Iznenadno pooštravanje svjetskih uslova finansiranja bi moglo uticati na rast. Povećanje trgovinskih ograničenja i povećanje geopolitičkih tenzija bi moglo smanjiti povjerenje i aktivnosti. S druge strane, u nekoliko velikih ekonomija bi se mogao ostvariti i rast jači od predviđenog, što bi dalje doprinijelo svjetskom rastu.
“Uz vraćanje stopa nezaposlenosti na nivo prije krize i svjetliju ekonomsku sliku u razvijenim ekonomijama, kao i u zemljama u razvoju, kreatori politike trebaju razmotriti nove pristupe za održavanje zamaha rasta,” kaže Ayhan Kose, direktor odjela Svjetske banke za izglede za ekonomski razvoj. “Konkretno, reforme koje jačaju produktivnost postaju urgentne obzirom da se intenzivira pritisak na potencijalni rast uzrokovan starenjem stanovništva.”
Pored ispitivanja kretanja na svjetskom i regionalnim nivoima, izvještaj Svjetski ekonomski izgledi iz januara 2018. iscrpno sagledava i izglede za potencijalni rast u svakoj od šest svjetskih regija; iskustva vezana za pad cijena nafte u periodu 2014-2016.; te vezu između višeg nivoa vještina i obrazovanja i manjeg nivoa nejednakosti na tržištima u nastanku i zemlja u razvoju.
