Ako se poništi poravnjanje, Uniprom će izaći iz KAP-a

Ukoliko dođe do poništenja sudskog poravnanja koje smo zaključili sa stečajnom upravom Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) u vezi sa zemljištem kod Gintaša, Uniprom će tužbom tražiti raskid ugovora o kupovini fabrike i povraćaj kupoprodajne cijene, kazao je Dnevnim novinama vlasnik Uniproma Veselin Pejović.

On je naglasio da bi pokretanje postupka za poništenje poravnanja stavilo Uniprom u nepovoljan položaj da trpi štetu bez svoje krivice, te da bi njegovim izlaskom iz KAPa svi bili na gubitku, a najviše država jer je podgorička fabrika jedan od najvećih izvoznika, a samim tim i značajan poreski obveznik.

“S obzirom da Uniprom upravlja proizvodnjom, te da stečajna uprava KAP-a nema kapaciteta da se njome bavi, pretpostavljam da bi raskidom ugovora i izlaskom Uniproma iz KAP-a došlo do gašenja proizvodnje, velike materijalne štete i otpuštanja radnika”, istakao je Pejović.

Zemljište kod Gintaša, površine 5.271 kvadrata, Uniprom je kupio u javnom postupku prodaje kao dio imovine KAP-a, a nakon isplate kupoprodajne cijene ispostavilo se da je ono eksproprisano od glavnog grada Podgorica koji je na njemu izgradio ulice, parking i drugu komunalnu infrastrukturu. To je onemogućilo Uniprom da upiše pravo svojine, pa je Pejovićeva kompanija pred Privrednim sudom tužila stečajnu upravu KAP-a, tražeći raskid kupoprodajnog ugovora u ovom dijelu i povraćaj novca.

Uvidjevši da je tužba Uniproma osnovana, stečajna uprava KAP-a odlučuje da 12. decembra 2015. sa Pejovićem zaključi sudsko poravnanje kojim mu vraća 2,37 miliona eura, dok zemljište kod Gintaša ostaje u svojini KAP.

“Kako ne bi došlo do raskida ugovora u cjelini u postupku koji smo pokrenuli tužbom, odlučili smo da prihvatimo zaključenje poravnanja koje je imalo za cilj da se KAP-u vrati predmetno zemljište, a Unipromu kupoprodajna cijena. Da nije potpisano sudsko poravnanje, jasno je da bismo mi uspjeli u ovom sporu jer smo kupili zemljište koje nije bilo u faktičkom posjedu prodavca”, rekao je Pejović.

Po zaključenju poravnanja, stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić podnosi tužbu za naknadu štete kojom od glavnog grada Podgorica traži tri miliona eura, a za koju još nije izrečena presuda.

Istovremeno Odbor povjerilaca KAP-a, na čelu sa zaštitnicom imovinskopravnih interesa Crne Gore Draganom Đuranović, podnosi Privrednom sudu prigovor na radnju Perišića, kojim pokuša va da ospori poravnanje sa Unipromom jer je zaključeno bez saglasnosti povjerilaca. Time se pridružuje bivšem vlasniku KAP-a CEAC-u u tvrdnji da je umanjena stečajna masa, a po odbijanju prigovora. Odbor povjerilaca ulaže žalbu Apelacionom sudu, koj i j e do sada dva puta ukinuo odluku Privrednog suda, uz obrazloženje da je Perišić morao pribaviti saglasnost povjerilaca prije zaključenja poravnanja. To što je Apelacioni sud podržao pravno rezonovanje CEAC-a i zaštitnice imovinsko-pravnih odnosa Crne Gore, Pejović vidi kao nešto što “posebno privlači pažnju”.

“Imajući u vidu navedeno, mi možemo samo da sumnjamo da je neko od predstavnika ruskih kompanija lobiranjem ili drugim nezakonitim putem uticao na sudije Apelacionog suda da odlučuju protivno praksi Privrednog suda i odredbama Zakona o stečaju i time podrže CEAC u opstrukcijama stečajnog postupka, čime se ometa proizvodnja i djelatnost Uniproma i KAP-a”, naglasio je Pejović, koji smatra da Dragana Đuranović otežava realizaciju Ugovora o prodaji imovine KAP-a u stečaju.

Do objavljivanja ovog teksta Đuranović nije odgovorila na pitanja Dnevnih novina o stečajnom postupku u KAP-u, a u telefonskom razgovoru je kazala da će to uraditi po povratku sa službenog puta, naglasivši da su sve njene radnje usmjerene ka zaštiti države kao povjerioca.

Odluka Apelacionog suda, prema kojoj je zaključenjem poravnanja sa Unipromom stečajna masa KAP-a umanjena za 2,37 miliona eura, nejasna je i stečajnom upravniku Veselinu Perišiću, koji je Dnevnim novinama kazao da je u zamjenu za novac, fabrici vraćeno zemljište vrijedno više od tri miliona.

“Zaključenje sudskog poravnanja u konkretnom slučaju ne može da šteti državi kao stečajnom povjeriocu, jer je sporno zemljište vraćeno u stečajnu masu, te stoga ona nije umanjena jer novčani iznos čini ekvivalent za vraćeno zemljište. Pri tome, u sporu koji sam pokrenuo pred Privrednim sudom protiv glavnog grada za naknadu štete zbog eksproprijacije, predmetno zemljište je sudski vještak procijenio na iznos od 3.063.180 eura. To jasno ukazuje da, u slučaju uspjeha u tom sporu, iznos koji bi uvećao stečajnu masu bio znatno veći od onoga do kog sam zaključio poravnanje sa Unipromom”, tvrdi Perišić.

Pojašnjavajući kako je došlo do toga da se Unipromu proda zemljište koje je glavni grad već iskoristio, on je naveo da je u vrijeme otvaranja stečaja KAP bio upisan u katastar nepokretnosti kao suvlasnik.

“Shodno odredbama Zakona o stečaju sva imovina koja je u vrijeme otvaranja stečajnog postupka upisana na stečajnog dužnika ulazi u stečajnu masu i nakon donošenja rješenja o bankrotstvu može biti predmet prodaje radi namirenja povjerilaca. S obzirom na to, predmetna imovina je ušla u postupak prodaje i sa ostalom imovinom KAP-a je prodata Unipromu. Međutim, kada je ovo društvo pokrenulo postupke za upis stečenog prava utvrdilo se da je sporno zemljište faktieki ekspropisao glavni grad Podgorica. Imajući u vidu da stečajna uprava nije mogla da preda u državinu sporno zemljište, a samim tim ni u svojinu, Uniprom je podnio tužbu Privrednom sudu radi raskida ugovora u tom dijelu i povraćaja kupoprodajne cijene. Kako je tužbeni zahtjev u tom dijelu bio očigledno osnovan, a kako bih umanjio troškove KAP-a, po predmetnoj tužbi, zaključio sam u tom dijelu sudsko poravnanje sa Unipromom, za šta mi pripada ovlašćenje i dužnost, shodno članu 33 stav 1 tačka 6 Zakona o stečaju”, ukazao je Perišić.

Ovom odredbom Zakona o stečaju je, dodaje on, propisano da je stečajni upravnik dužan da postupa savjesno i blagovremeno, a posebno da pokrene postupak, podnese tužbu, angažuje advokata, zaključi poravnanje, povuče tužbu ili se odrekne tužbe u postupku pred sudom ili organom uprave u Crnoj Gori ili inostranstvu.

“Istom odredbom nije propisano da je stečajni upravnik dužan da traži saglasnost Odbora povjerilaca i odobrenje suda radi zaključenja poravnanja. Tvrdnja zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore i CEAC-a, koji nastupaju udruženo, u direktnoj je suprotnosti sa stavom koji je zauzelo stečajno odjeljenje Privrednog suda da “stečajni upravnik u stečajnom postupku ima imperativno zakonsko ovlašćenje i dužnost da u ime dužnika pokrene postupak, podnese tužbu, povuče tužbu, ili se odrekne tužbe, zaključi poravnanje, i angažuje advokata, u postupku pred sudom iii organom uprave u Crnoj Gori ili inostranstvu, i to sve bez prethodne saglasnosti povjerilaca i odobrenja stečajnog sudije”, istakao je Perišić, navodeći da je poravnanje sa Unipromom saglasno pravnom stavu Privrednog suda koji je za njega kao upravnika obavezujući.

Opstrukcije

Komentarišući postupanje zaštitnice imovinsko-pravnih interesa, Perišić je rekao da Đuranović sa CEAC-om od početka ugovornog aranžmana sa Unipromom i preuzimanja proizvodnje uporno insistira na tvrdnji da se radi o štetnom ugovoru, koji nije u interesu povjerilaca.

“To što CEAC podnošenjem arbitražnih tužbi, prigovora na svaku radnju stečajne uprave i žalbi na svaku odluku suda, vrši opstrukcije stečajnog postupka, kako na međunarodnom planu tako i pred domaćim sudom, sa jasnim ciljem da se kompromituje Crna Gora, stečajna uprava i Privredni sud, što bi u konačnom dovelo do negativnih odluka pred međunarodnim sudovima i naplate više stotina miliona eura od crnogorskih građana, nikoga ko je upućen u stečajni postupak KAP-a ne može da začudi. Ali je zabrinjavajuće to što CEAC-u najveću pomoć u tim nastojanjima pruža upravo zastupnica države, koja bi prevashodno trebalo da vodi računa o javnom interesu Crne Gore koju zastupa, a što očigledno ovakvim postupanjem ne radi”, zaključio je Perišić.

Odbor povjerilaca ne može da bude “vrhovni organ”

Perišić ističe da bi zaštitnica i CEAC željeli da Odboru povjerilaca pripadne uloga “vrhovnog” organa u tom stečajnom postupku, zanemarujući da je, shodno Zakonu o stečaju, stečajni sudija i upravnik obavezni organi stečajnog postupka, dok je Odbor povjerilaca fakultativni.

“Kada bi se prihvatilo pravno rezonovanje zaštitnice i CEAC-a, onda u stečajnim postupcima gdje nije formiran Odbor povjerilaca, kao što je recimo postupak “Radoja Dakića” i “Bjelasice rade”, upravnik ne bi mogao pred uzimati radnje kojima bi zaštitio stečajnu masu budući da ne može imati saglasnost Odbora povjerilaca, jer isti nije ni formiran”, ocijenio je Perišić.

Država je, ukazuje on, u stečajnom postupku nad KAP-om povjerilac i njen interes bi trebalo da bude da stečajna masa u što većem obimu.

“Sa druge strane, ne može, pretpostavljam, biti ni sporno da je interes države i da fabrika nastavi sa proizvodnjom i time ispuni važnu ulogu koju ima u crnogorskoj privredi. Bez ugovora sa Unipromom nema ni rada fabrike, pa se može zaključiti da je zastupnik države protiv nastavka proizvodnje i rada ove fabrike koja zapošljava znatan broj radnika i predstavlja bitan činilac privrednog sistema naše države”, smatra Perišić.

Uniprom upravlja KAPom od jula 2014. godine kada je kao dio imovine fabrike kupio i zemljište kod Gintaša, za koje se kasnije ispostavilo da ga je prisvojio Glavni grad.

Analitika

Check Also

Članice EU će biti prisiljene da otkriju prave vlasnike kompanija

Prevod i obrada: Bankar.me Kompanije širom Evrope će biti prisiljene da otkriju svoje prave vlasnike …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *