Milionski fondovi prilika za poljoprivredne startape

Dodajte komentar

Poljoprivreda je oblast industrije u kojoj je digitalizacija i primjena novih tehnologija tek počela i sada je pravo vrijeme za startape iz regiona da razvijaju rješenja koja će biti upotrebljiva u ovom procesu, kazao je za DN profesor Vladimir Crnojević, direktor Biosense instituta u Novom Sadu i prvi čovjek zadužen za digitalizaciju agrikulture u Srbiji.

On je pozvao crnogorske poljoprivredne startape da učestvuju u Biosense Regional programu i najavio pokretanje stalnog akceleratorskog programa za regionalne inovativne kompanije u koji će biti uložene desetine miliona eura.

DN: U institutu već imate viziju kako poljoprivreda Jugoistočne Evrope treba da izgleda u budućih pet ili deset godina, dakle plan digitalizacije postoji. Kako biste ocijenili realne mogućnosti primjene svih novih tehnologija koje ste prezentovali tokom predavanja na Beogradskom investicionom forumu?

Crnojević: Prvo je važno istaći da su naši programi prilagođeni globalnom nivou, a ne samo Srbiji i regionu. Druga važna stvar je da je digitalizacija poljoprivrede neminovnost, bez toga nemamo kud. A koliko je to moguće odgovor je dala premijerka Ana Brnabić na novinarsko pitanje da li je moguće sprovesti u djelo programe Biosense instituta. Kazala je da u Srbiji imamo dva pametna telefona po glavi stanovnika, a poljoprivrednici ih koriste samo za pozive i slanje poruka, a mogu ih koristiti da preuzimaju podatke o poljoprivredi, da pristupaju digitalnim servisima i sličnim uslugama i tako unapređuju sopstvenu proizvodnju.

DN: Kada govorimo o uspjesima u digitalizaciji poljoprivreda, prva asocijacija je Holandija država upola manja od Srbije i tri puta veća od Crne Gore koja je sada drugi izvoznik hrane u svijetu odmah nakon SAD-a. Oni su primjenom novih tehnologija podigli nivo proizvodnje na nezapamćen nivo. Koliko bi njihova iskustva mogli implementirati u proces digitalizacije poljoprivrede na Balkanu?

Crnojević: Primjer Holandije jako dobro poznajem. Ona nam je glavni strateški partner. Njihov nacionalni institut je strateški partner instituta Biosense, ali je Holandija komplikovan primjer koji je teško ili gotovo nemoguće kopirati. Prva stvar je mentalitet. Dakle, tamošnji najveći proizvođači djeluju u njihovim kooperativama. Najveće banke u Holandiji su u vlasništvu poljoprivrednih kooperativa. Oni svi rade zajedno, takođe se jako puno oslanjaju na istraživanja. Dovoljno o tome govori vodeća svjetska institucija u oblasti poljoprivrede na kojoj počiva holandska agrikulturna privreda, a to je Univerzitet Vageningen. On je prvi na svijetu prema svim globalnim top listama, samim tim i šangajskom. To je jedini univerzitet na svijetu koji je prvi po kvalitetu, a da nije stacioniran u SAD-u. Takođe, Holandija je država sa 18 miliona stanovnika, a poljoprivreda može da se studira samo na jednom mjestu u Vageningenu. To je fokusiranje znanja i potencijala za dobrobit svih. Oni su pravi primjer kako se prožima i državna uprava i biznis, proizvođači i kooperative sa naučnim pristupom sve sa ciljem povećanja efikasnosti poljoprivredne proizvodnje.

DN: Tokom predavanja ste pomenuli da je prošlo vrijeme kada su veliki poljoprivredni giganti imali monopol u industriji i kazali da je sada pravo vrijeme za inovativne tehnološke startape da kreiraju uspješne biznise i sopstvenu poziciju na tržištu. Pomenuli ste i višemilionske fondove i programe podrške koji su namijenjeni startapima u okviru rada Biosense instituta. Na koji način se startapi iz regiona mogu uključiti u te programe podrške i dobiti investicije za dalji razvoj kompanije i proizvoda?

Crnojević: Mi smo do sada imali nekoliko projekata koji su funkcionisali po principu startap akceleratora. Oni su bili namijenjeni sa visokotehnološke startape u poljoprivredi. Kroz jedan smo podijelili šest miliona eura, kroz program Katana pet miliona eura, sada je u toku program gdje investiramo doatnih pet miliona u prehrambene startape koji se zasnivaju na internetu stvari. Sve što startapi treba da urade je da na našem startapu prate programe podrške i da se prijave. Ono što je važnije je oko 15 miliona eura ulažemo u infrastrukturu koja će biti otvorena za startape. Dakle, startapi koji se kvalifikuju, koji su od interesa za saradnju sa institutom će moći da dobiju sjedište u zgradi instituta, da imaju pristup najsavremenijoj opremi na svijetu i da iz toga korist imaju kako oni, tako i institut.

DN: Dakle, akceleratorski programi već postoje, a ovo ulaganje će biti nadogradnja postojećih programa?

Crnojević: Do sada smo imali adhoc akceleratorske programe, od projekta do projekta, a nakon implementacije planirane infrastrukture pokrenućemo stalni.

DN: Rekli ste da radite programe koji su primjenjivi na globalnom nivou. Da li je to pozivnica za startape iz Crne Gore i regiona da učestvuju u narednim projektima i programima Biosense instituta?

Crnojević: Naravno, čak jedan od programa koji razvijamo je takozvani Biosense Regional, gdje nam je cilj da pokrijemo čitavu regiju Balkana i da u okviru saradnje integrišemo inovativne kompanije, ali i istraživačke institucije koje imaju šta da kažu. Ali naravno samo one koje su spremni da igraju po pravilim akoje savremni svijet nameće. A to su inovativnost, fleksibilnost, saradnja sa poljoprivredom i veliko zalaganje.

Izvor: Dnevne novine

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *