Traži se alternativno rješenje mostu na Verigama

Dodajte komentar

Procjena uticaja dosadašnjih i budućih zahvata unutar prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora na sveukupnu baštinu, odnosno HIA (Heritage Impact Assessment) studija koja je nedavno usvojena na sjednici Vlade Crne Gore, predlaže alternativne načine i lokacije za saobraćajne veze preko Boke Kotorske, konkretno – za prostor Veriga i ranije najavljejnu izgradnju mosta preko tog tjesnaca.

– Potrebno je provjeriti alternativne načine rješavanja saobraćajne veze preko Boke Kotorske, pa za prostor Veriga treba izraditi procjenu uticaja na baštinu, različitih pristupa projektovanju i izvođenju drumske veze preko tjesnaca Verige. Takođe, treba ispitati alternativne načine i alternativne lokacije osiguranja drumske ili druge adekvatne saobraćajne veze preko Boke Kotorske, koja bi prvenstveno međusobno povezala prostore u zalivu i rasteretila tranzitnog saobraćaja saobraćajnicu koja se sada uz obalu pruža od Herceg Novog preko Kamenara, Risna i Perasta, do Kotora i dalje prema Budvi, odnosno Tivtu – precizira se zaključcima i mjerama o saobraćajnoj problematici na prostoru Boke Kotorske pomenute HIA studije.

Dokument donosi opsežnu opservaciju značaja saobraćajnog povezivanja tri opštine unutar Bokokotorskog zaliva – Kotora, Tivta i Herceg Novog, kako njihovih stanovnika, tako i svih onih koji se tu nađu kao turisti ili u tranzitu.

Prema navodima studije, saobraćajna infrastruktura i saobraćaj u cjelini su ujedno krucijalni uslov, ali i izuzetno veliki problem cijelog zaliva, pa je „nužno osigurati sigurne, adekvatne saobraćajne veze gradova preko Bokokotorskog zaliva, ali i uz njegove obale“.

– Prilikom rješavanja saobraćajne mreže u Boki Kotorskoj, potrebno je skrenuti pažnju na nekritičko i često u potpunosti sektorski orijentisano planiranje strateških smjernica za razvoj saobraćajne mreže. U njima se saobraćajni i građevinarski aspekti posmatraju kao jedini mjerodavni, a pitanja sinergije djelovanja na druge sektore u društvu, time i kulturna dobra, često se zanemaruju – precizira se u HIA studiji, te podsjeća kako je izuzet ekonomski aspekt „koji je često osnova za bilo kakvo razmišljanje i planiranje“.

Kada je riječ o dosadašnjim i važećim strateškim dokumentima razvoja saobraćaja, navodi se kako kod izrađivača i donosilaca „nema senzibiliteta za kompleksnost i sinergiju u strukturi pejzaža i vrijednih prirodnih predjela i kvalitetnih primjera pojedinačnih urbanističkih ili arhitektonskih elemenata“ za Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

– Po nekritički definisanim strateškim usmjerenjima u razvoju saobraćajne infrastrukture na Području Kotora, u načelu one drumske, direktno se pristupa njihovoj aplikaciji u prostornoplanske dokumente, a zatim i realizaciji konkretnih projektnih aktivnosti bez procjene njihovog uticaja na baštinu, i eventualnih korekcija i modifikacija, koje ne bi nužno spriječile mogućnost njihovog sprovođenja i realizacije, već bi bila sa značajno manjim posljedicama po baštinu.

To uključuje plansku transpoziciju koridora bez kritičkog promišljanja o njegovom uticaju na atribute izuzetne univerzalne vrijednosti Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, na primjeru drumskog prelaza preko Veriga, pozicioniranja obilaznice oko Kotora, proširenja aerodroma u Tivtu ili rješavanja drumskog koridora Kotor – Škaljari – Muo – Prčanj – Stoliv – Lepetane, koji svi redom, uprkos na prvi pogled jasnim i pozitivnim saobraćajnim aspektima, otvaraju mnoge problematične elemente u tretiranju zaštićenog pejzaža na prostoru od najvećeg značaja – savjetuje se u ovom dokumentu.

Zbog toga je, dodaju, potrebno integralno riješiti sistem javnog saobraćaja za područja sve tri opštine, koji obuhvata i kopneni i morski vid javnog saobraćaja, kao i rasterećenje postojećeg saobraćajnog sistema.

– Uz saobraćaj za područja sve tri opštine potrebno je razmotriti i mogućnost da se zajednički pristupi i izradi integrativnog prostorno-planskog dokumenta kojim bi se u punoj mjeri osigurali uslovi za očuvanje kulturnog dobra izuzetne univerzalne vrijednosti, tj. kulturnoistorijskog područja Kotora u cjelini – kako zone najstrože zaštite, tako i buffer zone – dodaje se u HIA studiji.

Ovakva rješenja predložena su na osnovu zaključaka sa urbanističko-konzervatorske radionice Saobraćajni prelaz preko Boke „Verige“ održane krajem jula ove godine, te onih koji je donio stručni tim zadužen za ovaj segment studije.

Analitika

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *