Simović: Aerodromi i MA nisu političko pitanje

Dodajte komentar

Budućnost Aerodroma i Montenegro erlajnsa nije poltičko pitanje, a Vlada će odluku o tim preduzećima donijeti na osnovu stručnih analiza, poručio je potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja Milutin Simović. On je saopštio i da Vlada ostaje odlučna u namjeri da gradi kompletan autoput od Smokovca do Mateševa.

Gostujući u Jutranjem programu, Simović je kazao da će se graditi kompletna dionica autoputa.

„Autoput smo počeli da gradimo da bismo ga završili“, kazao Simović i dodao da je do sada potrošeno 190 miliona eura, u narednoj to će biti 210 miliona.

„Milion eura se dnevno troši na autoput“, kazao je Simović i dodao da na autoputu radi veliki broj domaćih kompanija i radnika.  Za drugi dio trase, Vlada kako kaže Simović, traži novi model finansiranja, a to bi moglo da bude – privatno – javno partnerstvo.

„I ja sam siguran da ćemo uspjeti u tome, povoljno je što je Srbija odlučna da relizuje taj projekat“, kazao je Simović i dodao da je autoput važan pokretač rasta ekonomije.

„Kritičarima ostaje ta pozicija, a onima koji su povjerovali sada ostaje da vjeruju više u ono što vide“, kazao je Simović.

Govoreći o valorizaciji Aerodroma Crne Gore i izjavi direktora Danila Orlandića da bi kompanija za aerodrom Tivat mogla da uzme 30 miliona eura kredita kod EBRD, Simović je odgovorio da je Orlandić bio u obavezi da vidi šta je Vladina namjera po tom pitanju.

„Izvršni direktor je bio u obavezi da vidi šta je Vladimo opredjeljen, jer on u ime Vlade sjedi na toj poziciji dobio je taj mandat i siguran sam da imamo zajedničku obavezu da valorizujemo Aerodrome i da imamo obavezu da to pitanje ne gledamo kroz politiku“, kazao je Simović.

Kaže i da Vlada ima druge planove za to preduzeće.

„Vlada je već donijela odluku da angažuje međunarodnu finansijsku korporaciju, koja je članica SB, koja će nam uraditi analizu optimalnog modela valorizacije Areodroma“, kazao je Simović.

Što se tiče Montenegro erlajnsa, Vlada se kaže Simović prema tom pitanju, odnosi na odgovoran način jer je riječ o važnoj kompaniji.

„Tu odluku neće donosti političari koji hoće da presude toj kompaniji, odluka će se donijeti na osnovu odgovorno urađenih ekonomskih elaborata, a trenutno to radi referentna konsultantska kuća Diloit“, kazao je Simović.

Povećanje PDV-a najuravnoteženija moguća mjera

Govoreći o budžetu za 2018. Simović je kazao da je povećanje PDV-a od 1. januara, najuravnoteženija moguća mjera. On je saopštio i da se Vlada nije odlučila za povećanje poreza na dobit jer želi da zadrži konkuretan poreski sistem.

„I stopa od 21 odsto je konkurentna u odnosu na mnoge stope u regionu“, kazao je Simović.

On je podsjetio da je 2013. stopa PDV-a povećana sa 17 na 19 , ali je u toj godini stopa inflacije bila samo 0,3 odsto, a godinu kasnije smo imali deflaciju.

Simović je poručio i da će Vlada pokušati da amortizuje sve moguće posljedice povećanja PDV-a. „Vidjećemo da li tu možemo nešto da u radimo, ozbiljno se bavimo time“, kazao je Simović.

Simović je podsjetio da Vlada nastavlja sa povećanjem akciza u skladu sa EU obavezama, dok nije planirano povećanje poreza na dobit i na dohodak.

„Mi želimo da zadržimo naš poreski sistem konkurentnim“, kazao je Simović i dodao da je cilj otvaranje novih radnih mjesta, i privlačenje investitora.

Govoreći o spoljnotrgovinskom deficitu Simović je poručio da se Vlada tim pitanjem mora ozbiljno pozabaviti, ali kako dodaje i tu ima pozitivnih trendova.

„U ovoj godini imamo povećanje pokrivenosti uvoza izvozom za dva posto i ona iznosi oko 16 odsto“, kazao Simović.

„Spoljnotrgovinski deficit mora biti naše pitanje na dnevnoj bazi“, zaključio je Simović.

Kada je riječ o planiranim zaduživanjima za 2018. Simović kaže da su smanjena za 158 miliona eura u odnosu na 2017.
Riječ je o planiranom zaduživanju od 296 miliona eura.

„Od toga 190 miliona se odnosi na autoput, ja vjerujem da svi to pozdravljaju, to je bila jedna mudra i hrabra odluka“, kazao je potpredsjednik Vlade.

Pored toga 106 miliona eura planiranog duga, se kako navodi Simović, odnosi na vraćenje dospjelih kredita i kapitalne projekte.

Analitika

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *